Krupnoplodni drijen 'Szafer' - kontejner Cornus mas 'Szafer'

Detaljan opis proizvoda

Krupnoplodni drijen 'Szafer' - poljska voćna sorta drijena, uzgojena u Arboretumu Bolestraszyce, gdje se dugi niz godina prikupljaju i ocjenjuju krupnoplodne selekcije. Tvori višedebleni grm ili manje stablo široko stožaste krošnje, u vrtovima obično visine 3–5 m i širine 3–4 m. Krajem zime, najčešće u veljači i ožujku, na golim izbojima procvjeta sitnim žutim štitcima koje rado posjećuju oprašivači. Plodovi su kruškoliki, tamnocrveni, mase do 7,2 g, a meso ploda je sočno i aromatično. Udio šećera u literaturi navodi se oko 14–16 %, a kiselina približno 2,4 %, pa okus djeluje slatko sa živom voćnom kiselošću. Sorta se cijeni po tome što se zreli plodovi dugo drže na grmu, a berba se može rasporediti na nekoliko tjedana. Upotreba je univerzalna: svježa potrošnja, džemovi, kompoti, sokovi i likeri, pri čemu veći udio pektina pomaže prirodnom želiranju. Listovi su široko jajoliki, ljeti zasićeno zeleni, a u jesen prelaze u žute do purpurne tonove. Starija debla mogu se ljuskasto ljuštiti i istaknuti zimsku siluetu. Plodovi se obično beru od kraja kolovoza do rujna, ovisno o tijeku ljeta i do početka listopada. U punoj zrelosti omekšaju i lako se odvajaju, pa se berba često obavlja u više navrata.

Uzgoj: Prema svojim zahtjevima drijen se ubraja u toploljubive voćne vrste vapnenastih tala. Najviše mu odgovaraju neutralna ili blago alkalna tla, sunčani otvoreni položaji te južne, jugoistočne i jugozapadne padine. Podnosi i suše uvjete jer se duboko ukorjenjuje i može osigurati vlagu i pri neravnomjerno raspoređenim oborinama. Više vlage treba samo u vrijeme dozrijevanja plodova, što je ovisno o sezoni od kolovoza do rujna. Potpuno je otporan na mraz u drvu i cvijetu. Uspješno se može uzgajati do nadmorske visine od 600 m. Hladni položaji, osobito oni s čestom maglom, ne odgovaraju mu previše. Ne podnosi ni zasjenu ni polusjenu. Osobito nakon sadnje, u razdoblju oblikovanja uzgojnog oblika, zahtijeva jači rez. Pri sadnji grma ostavlja se 3–5 glavnih grana koje se skraćuju otprilike za trećinu do polovice. Rez se ponavlja prve tri godine uzgoja. Pri sadnji stablašice može se oblikovati krošnja s provodnicom ili bez nje (šuplja krošnja), slično kao kod jezgričavog ili koštičavog voća. Budući da drijen rađa na jednogodišnjem rodnom drvu, kojega prirodno ima dovoljno, rez se svodi samo na prorjeđivanje grma ili krošnje. U narodnoj medicini drjenjine se i danas preporučuju kod probavnih tegoba, prije svega crijevnih problema, kako akutnih (poput proljeva i trbušnih grčeva), tako i kroničnih. Ljekovita svojstva plodova drijena poznata su još od antike. S tog su gledišta upotrebljivi svi dijelovi biljke (kora, korijen, izbojci, plodovi). Kora, korijen i izbojci koristili su se primjerice protiv groznice. Plodovi se mogu koristiti kod crijevnih bolesti. Pripravci od listova, cvjetova i plodova mogu se primijeniti pri liječenju probavnih tegoba, anemije te bolesti jetre ili bubrega. Svježi zgusnuti sok od plodova koristi se pri liječenju šećerne bolesti. Zgusnuti sok u tradicionalnoj se medicini primjenjuje i kod kožnih bolesti. Meso ploda i ulje dobiveno iz koštica koriste se za liječenje i obnovu oštećenog kožnog tkiva. Drjenjine se mogu kombinirati i s drugim, manje vrijednim vrstama voća. U jugozapadnoj Europi plodovi drijena rado se prerađuju u kompote i ukuhano voće. Kulinarski je zanimljiva upotreba drjenjina u miješanim kompotima s brusnicama i kruškama kao prilog divljači. Plodovi se konzerviraju i sušenjem ili zamrzavanjem. Sušenim mljevenim mesom ploda posipa se i meso s ražnja. Od sušenih drjenjina, slično kao od šipka, priprema se ukusan čaj. Od plodova se izrađuje i ukusan sirup s visokim udjelom vitamina. Voće se može potopiti u alkohol ili se od njega može proizvoditi vino ili rakija. Osim vitamina, antocijana i fenolnih tvari, plodovi drijena sadrže i veliku količinu kiselina i pektina, koji utječu na sposobnost želiranja. Drijen se stoga već stoljećima koristi za pripremu marmelada, želea i kompota. Pri preradi u prehrambene proizvode uglavnom je potrebno dodati dovoljno šećera.

Autor: Kristýna | Revizija: 18.02. 2026