Krupnoplodni drijen 'Starokijewskij' - kontejner Cornus mas 'Starokijewskij'

Detaljan opis proizvoda

Krupnoplodni drijen 'Starokijewskij' - jedna od najrodnijih i najstabilnijih sorti drijena, vrhunac ukrajinskog oplemenjivanja. Poznata je po iznimnoj prilagodljivosti i sposobnosti da rađa i u zahtjevnijim uvjetima. Raste kao vitalan, razgranat grm guste krošnje koji u zrelosti doseže visinu od oko 3 do 4 metra. Budući da se ova sorta nudi u kontejneru, ima prednost snažne korijenove grude koja smanjuje stres nakon presađivanja i omogućuje sadnju praktički bilo kada od proljeća do jeseni. Listovi su tamnozeleni, ovalni i grmu daju vrlo kompaktan i zdrav izgled. Sorta cvjeta vrlo rano, obično u ožujku, kada se grane prekriju stotinama sitnih žutih cvjetova. Cvjetovi su iznimno otporni na proljetne temperaturne oscilacije, što jamči da će ova sorta gotovo svake godine donijeti bogat urod. Plodovi se ubrajaju među najkrupnije. Riječ je o krupnim, izduženim košticama mase često veće od 6 grama. Imaju elegantan oblik boce, a u punoj zrelosti, koja nastupa u drugoj polovici kolovoza, poprimaju tamnocrvenu do vinskocrvenu boju. Meso ploda je jarkocrveno, vrlo mesnato, s visokim udjelom suhe tvari i šećera. Okus je pun, slatkokiseo i vrlo skladan. Koštica je kod ove sorte vrlo mala i uska, što povećava iskoristivost pri preradi. Sorta se posebno ističe u uporabnim nasadima, gdje se cijeni zbog iznimne rodnosti (odrasli grm može dati desetke kilograma voća). Sadnice iz kontejnera idealne su za brzo podizanje jestive živice ili kao dominantan soliter u voćnjaku.

Uzgoj: Drijen se prema svojim zahtjevima ubraja među toploljubive voćne vrste vapnenastih tala. Najviše mu odgovaraju neutralna ili blago alkalna tla, sunčani otvoreni položaji te južne, jugoistočne i jugozapadne padine. Podnosi i suše uvjete jer se duboko ukorjenjuje i može osigurati vlagu i pri neravnomjerno raspoređenim oborinama. Više vlage treba samo u vrijeme dozrijevanja plodova, što je ovisno o sezoni od kolovoza do rujna. Potpuno je otporan na mraz u drvu i cvijetu. Može se uspješno uzgajati do nadmorske visine od 600 m. Hladni položaji, osobito oni s čestom maglom, mu ne odgovaraju. Ne podnosi zasjenu ni polusjenu. Osobito nakon sadnje, u razdoblju oblikovanja uzgojnog oblika, zahtijeva jaču rezidbu. Pri sadnji grma ostavlja se 3–5 glavnih grana koje se skraćuju približno za trećinu do polovicu. Rez se ponavlja prve tri godine uzgoja. Pri sadnji cijepljenog stabalca moguće je uzgojiti krošnju s provodnicom ili bez nje (šuplju krošnju), slično kao kod jezgričavog ili koštičavog voća. Budući da drijen rađa na jednogodišnjem rodnom drvu, kojeg prirodno ima dovoljno, rez se svodi samo na prorjeđivanje grma ili krošnje. U narodnoj medicini drijenak se i danas preporučuje kod probavnih tegoba, prije svega crijevnih problema, kako akutnih (proljev i grčevi u trbuhu), tako i kroničnih. Ljekovitost plodova drijena poznata je još od antike. S tog su gledišta iskoristivi svi dijelovi biljke (kora, korijen, izboji, plodovi). Kora, korijen ili izboji koristili su se primjerice protiv groznice. Plodovi se mogu koristiti kod crijevnih bolesti. Pripravci od listova, cvjetova i plodova primjenjuju se kod probavnih tegoba, slabokrvnosti te bolesti jetre ili bubrega. Svježi zgusnuti sok od plodova koristi se pri liječenju šećerne bolesti. Zgusnuti sok u tradicionalnoj medicini koristi se i kod kožnih bolesti. Meso ploda i ulje dobiveno iz koštica primjenjuju se za liječenje i obnovu oštećenog kožnog tkiva. Drijenak se može kombinirati i s drugim, manje vrijednim vrstama voća. U jugozapadnoj Europi plodovi drijena rado se prerađuju u kompote i zimnicu. Kulinarski je zanimljiva upotreba drijenka u miješanim kompotima s brusnicama i kruškama kao prilog divljači. Plodovi se konzerviraju i sušenjem ili zamrzavanjem. Osušenim mljevenim mesom ploda posipa se i meso s ražnja. Od sušenih plodova, slično kao od šipka, priprema se ukusan čaj. Od plodova se proizvodi i ukusan sirup s visokim udjelom vitamina. Voće se može potopiti u alkohol ili od njega proizvoditi vino ili rakija. Osim vitamina, antocijana i fenolnih tvari plodovi drijena sadrže i velike količine kiselina i pektina, koji utječu na sposobnost želiranja. Drijen se stoga logično već stoljećima koristi za pripremu marmelada, želea i kompota. Pri preradi u prehrambene proizvode uglavnom je potrebno dodati dovoljno šećera.

Autor: Kamila | Revizija: 25. 2. 2026