Krupnoplodni drijen 'Slowianin' Cornus mas 'Slowianin'

Detaljan opis proizvoda

Krupnoplodni drijen 'Slowianin' - ranija sorta koja dozrijeva već početkom rujna. Plodovi postižu prosječnu masu od oko 3 g. U usporedbi s drugim sortama ima niži udio vitamina C, ali veću slatkoću (do 14 %) i najviši udio pektina. Prikladna je za svježu potrošnju, a ponajprije za daljnju preradu. 

Uzgoj: Po svojim zahtjevima drijen se ubraja među toploljubive voćne vrste vapnenastih tala. Najbolje mu odgovaraju neutralna ili blago alkalna tla te sunčani, otvoreni položaji i južne, jugoistočne i jugozapadne padine. Podnosi i suše uvjete jer se duboko ukorjenjuje pa vlagu pronalazi i kad su oborine neravnomjerno raspoređene. Više vlage treba samo u vrijeme dozrijevanja plodova, što je ovisno o sezoni od kolovoza do rujna. Potpuno je otporan na mraz i u drvu i u cvijetu. Može se uspješno uzgajati do nadmorske visine od 600 m. Hladni položaji, osobito oni s čestom maglom, ne odgovaraju mu. Ne podnosi ni zasjenjenje ni polusjenu. Osobito nakon sadnje, u razdoblju oblikovanja uzgojnog oblika, potrebna je jača rezidba. Pri sadnji grma ostavlja se 3–5 glavnih grana koje se skraćuju otprilike za jednu trećinu do polovine. Rez se ponavlja prve tri godine uzgoja. Kod sadnje cijepljenog stabalca krošnja se može oblikovati s provodnicom ili bez nje (šuplja krošnja), slično kao kod jezgričavog ili koštičavog voća. Budući da drijen rađa na jednogodišnjem rodnom drvu, kojeg prirodno ima dovoljno, rez se svodi samo na prorjeđivanje grma ili krošnje. U narodnoj medicini plodovi drijena i danas se preporučuju kod probavnih tegoba, ponajprije crijevnih problema, kako akutnih (proljev i grčevi u trbuhu), tako i kroničnih. Ljekovita svojstva plodova drijena poznata su još od antike. S tog su gledišta iskoristivi svi dijelovi biljke (kora, korijen, izboji, plodovi). Kora, korijen i izboji koristili su se primjerice protiv groznice. Plodovi se mogu koristiti kod crijevnih bolesti. Pripravci od listova, cvjetova i plodova mogu se primijeniti kod probavnih tegoba, slabokrvnosti te bolesti jetre ili bubrega. Svježi zgusnuti sok od plodova koristi se kod šećerne bolesti. Zgusnuti sok u tradicionalnoj se medicini primjenjuje i kod kožnih bolesti. Meso ploda i ulje dobiveno iz koštica koriste se za liječenje i obnovu oštećenog kožnog tkiva. Plodovi drijena mogu se kombinirati i s drugim, manje vrijednim vrstama voća. U jugozapadnoj Europi plodovi drijena rado se prerađuju u kompote i zimnicu. Kulinarski je zanimljiva upotreba drijena u miješanim kompotima s brusnicama i kruškama kao prilog divljači. Plodovi se konzerviraju i sušenjem ili zamrzavanjem. Osušenim mljevenim mesom ploda posipa se i meso pečeno na ražnju. Od sušenih plodova drijena, slično kao od šipka, priprema se ukusan čaj. Od plodova se proizvodi i ukusan sirup s visokim udjelom vitamina. Voće se može potopiti u alkohol ili se od njega može proizvoditi vino ili rakija. Osim vitamina, antocijana i fenolnih tvari plodovi drijena sadrže i velike količine kiselina i pektina, koji utječu na sposobnost želiranja. Drijen se stoga već stoljećima koristi za pripremu marmelada, želea i kompota. Pri preradi u prehrambene proizvode uglavnom je potrebno dodati dovoljno šećera.