Krupnoplodni drijen 'Shumen' - kontejner Cornus mas 'Shumen'

Detaljan opis proizvoda

Krupnoplodni drijen 'Shumen' - potječe iz Bugarske i nastavlja se na lokalnu krupnoplodnu sortu Šumenski prodălgovat, registriranu 1983. godine. Raste kao uspravan, gušći grm do manjeg stabla i u zrelosti obično doseže visinu od približno 3–5 m te širinu od 3–4 m. Još prije listanja, u pravilu u veljači do ožujka, grane se prekrivaju mnoštvom sitnih žutih cvjetova u štitcima. Ubraja se među rane izvore peluda i nektara za pčele. Plodovi su krupni, izduženi, obično teže približno 8–10 g, a u punoj zrelosti poprimaju zasićeno do tamnocrvenu boju. Meso ploda je mesnato, sočno, aromatično i ugodno slatko-kiselo. Plodovi dozrijevaju od kraja kolovoza do prve polovice rujna, a najbolji okus postižu nakon potpunog dozrijevanja i omekšavanja. Prikladni su za izravnu konzumaciju, ali i za džemove, želee, kompote, sirupe, sokove ili sušenje. U vrtu se ističe kao voćni soliter, dio jestivog vrta, slobodno rastuće živice ili prirodno oblikovane sadnje. Sorta je djelomično samooplodna, a za redovitiji urod preporučuje se još jedna sorta drijena s istim vremenom cvatnje, primjerice 'Devín', 'Titus' ili 'Jolico'.

Uzgoj: Drijen se prema svojim zahtjevima ubraja među toploljubive voćne vrste vapnenastih tala. Najbolje mu odgovaraju neutralna ili blago alkalna tla, sunčani otvoreni položaji te južne, jugoistočne i jugozapadne padine. Podnosi i sušije uvjete jer se duboko ukorjenjuje i može osigurati vlagu i u uvjetima neravnomjerno raspoređenih oborina. Više vlage treba samo u vrijeme dozrijevanja plodova, što je ovisno o sezoni od kolovoza do rujna. Potpuno je otporan na mraz u drvu i u cvijetu. Može se uspješno uzgajati do nadmorske visine od 600 m. Hladni položaji, osobito oni s čestom pojavom magle, ne odgovaraju mu previše. Ne podnosi ni zasjenjenje ni polusjenu. Osobito nakon sadnje, u razdoblju formiranja uzgojnog oblika, zahtijeva jaču rezidbu. Pri sadnji grma ostavlja se 3–5 glavnih grana koje se skraćuju približno za trećinu do polovice. Rez se ponavlja prve tri godine uzgoja. Kod sadnje cijepljenog stabla moguće je oblikovati krošnju s provodnicom ili bez nje (šuplju krošnju) na sličan način kao kod jezgričavog ili koštičavog voća. Budući da drijen rađa na jednogodišnjem rodnom drvu, čija je proizvodnja prirodno dostatna, rez se svodi samo na prorjeđivanje grma ili krošnje. U narodnoj medicini plodovi drijena i danas se preporučuju kod probavnih tegoba, osobito crijevnih problema, kako akutnih (poput proljeva i trbušnih grčeva), tako i kroničnih. Ljekovita svojstva plodova drijena poznata su još od antike. S tog su gledišta iskoristivi svi dijelovi biljke (kora, korijen, izboji, plodovi). Kora, korijen ili izboji koristili su se primjerice protiv groznice. Plodovi se mogu koristiti kod crijevnih bolesti. Pripravci od listova, cvjetova i plodova mogu se primijeniti kod probavnih tegoba, anemije, bolesti jetre ili bubrega. Svježi zgusnuti sok dobiven od plodova koristi se u liječenju šećerne bolesti. Zgusnuti sok u tradicionalnoj se medicini primjenjuje i kod kožnih bolesti. Meso ploda i ulje dobiveno iz koštica iskoristivi su za liječenje i obnovu oštećenih kožnih tkiva. Plodovi drijena mogu se kombinirati i s drugim, manje vrijednim vrstama voća. U jugozapadnoj Europi plodovi drijena rado se prerađuju u kompote i zimnicu. Kulinarski je zanimljiva upotreba drijena u miješanim kompotima s brusnicama i kruškama kao prilog divljači. Plodovi se konzerviraju i sušenjem ili zamrzavanjem. Sušenim mljevenim mesom ploda posipa se i meso pečeno na ražnju. Od sušenih plodova drijena, slično kao od šipka, priprema se ukusan čaj. Od plodova se proizvodi i ukusan sirup s visokim udjelom vitamina. Voće se može namakati u alkohol ili se od njega može proizvoditi vino ili rakija. Osim vitamina, antocijana i fenolnih tvari plodovi drijena sadrže i veliku količinu kiselina i pektina, koji utječu na sposobnost želiranja. Drijen se stoga logično već stoljećima koristi za pripremu marmelada, želea i kompota. Pri preradi u prehrambene proizvode uglavnom je potrebno dodati dovoljno šećera.

Autor: Kristýna | Revizija: 11.08. 2026