Krupnoplodni drijen 'Shan' - kontejner Cornus mas 'Shan'

Detaljan opis proizvoda

Krupnoplodni drijen 'Shan' - bugarska voćna sorta nastala lokalnom selekcijom običnog drijena. Povezuje se s područjem sela Shanovo u Bugarskoj, a u stručnoj se literaturi spominje i u vezi s oblikom 'Shandryan'. Raste kao gušći višedebleni grm do manjeg stabla, obično visine 3–5 m i slične širine. Jajasti, zasićeno zeleni listovi imaju upadljivu lučnu nervaturu, a u jesen se boje u žute do narančaste tonove. Još prije listanja, uglavnom u veljači i ožujku, na granama se pojavljuju sitni žuti cvjetovi u gustim štitcima, koji pružaju ranu hranu kukcima oprašivačima. Sorta 'Shan' razvija krupne, gotovo okrugle do bačvaste plodove, duge približno 2,5–3,2 cm, koji u punoj zrelosti poprimaju tamnocrvenu boju. Dozrijevaju srednje rano, obično u drugoj polovici kolovoza. Meso ploda je slatko, blago nakiselo i aromatično, a prije potpunog dozrijevanja kiselije je i trpkije. Plodovi su prikladni za svježu potrošnju te za džemove, želee, sirupe, sokove, kompote i likere. Sadrže vitamin C, organske kiseline, pektine i polifenolne tvari, uključujući antocijane. Za redovitiji i veći urod preporučuje se u blizini uzgajati još jednu genetski različitu sortu koja cvjeta u isto vrijeme, primjerice 'Jolico', 'Kazanlak' ili 'Pancharevo'.

Uzgoj: Prema svojim zahtjevima drijen se ubraja u toploljubive voćne vrste vapnenastih tala. Najviše mu odgovaraju neutralna ili blago alkalna tla, sunčani otvoreni položaji te južne, jugoistočne i jugozapadne padine. Podnosi i suše uvjete jer se duboko ukorjenjuje i može osigurati vlagu i u uvjetima s neravnomjerno raspoređenim oborinama. Više vlage treba samo u vrijeme dozrijevanja plodova, što je ovisno o sezoni od kolovoza do rujna. Potpuno je otporan na mraz u drvu i u cvijetu. Može se uspješno uzgajati do nadmorske visine od 600 m. Hladni položaji, osobito oni s čestom maglom, ne odgovaraju mu previše. Ne podnosi ni zasjenu ni polusjenu. Osobito nakon sadnje, u razdoblju oblikovanja uzgojnog oblika, zahtijeva jaču rezidbu. Pri sadnji grma ostavlja se 3–5 glavnih grana koje se skraćuju približno za trećinu do polovinu. Rez se ponavlja prve tri godine uzgoja. Pri sadnji cijepljenog stabla može se oblikovati krošnja s provodnicom ili bez nje (šuplja krošnja), slično kao kod jezgričavog ili koštičavog voća. Budući da drijen rađa na jednogodišnjem rodnom drvu, čija je proizvodnja prirodno dostatna, rez se svodi samo na prorjeđivanje grma ili krošnje. U narodnoj se medicini drijenak i danas preporučuje kod probavnih tegoba, prije svega crijevnih problema, kako akutnih (poput proljeva i trbušnih grčeva), tako i kroničnih. Ljekovito djelovanje plodova drijena poznato je još od antike. S tog su gledišta iskoristivi svi dijelovi biljke (kora, korijenje, izboji, plodovi). Kora, korijenje i izboji koristili su se primjerice protiv groznice. Plodovi se mogu koristiti kod crijevnih bolesti. Pripravci od listova, cvjetova i plodova mogu se primijeniti kod probavnih tegoba, anemije te bolesti jetre ili bubrega. Svježi zgusnuti sok dobiven od plodova koristi se u liječenju šećerne bolesti. Zgusnuti sok u tradicionalnoj se medicini koristi i kod kožnih bolesti. Meso ploda i ulje dobiveno iz koštica primjenjuju se za liječenje i obnovu oštećenih kožnih tkiva. Drijenak se može kombinirati i s drugim, manje vrijednim vrstama voća. U jugozapadnoj Europi plodovi drijena rado se prerađuju u kompote i zimnicu. Kulinarski je zanimljiva upotreba drijenka u miješanim kompotima s brusnicama i kruškama kao prilog divljači. Plodovi se konzerviraju i sušenjem ili zamrzavanjem. Sušenim mljevenim mesom ploda posipa se i meso pečeno na ražnju. Od sušenog drijenka, slično kao od šipka, priprema se ukusan čaj. Od plodova se izrađuje i ukusan sirup s visokim udjelom vitamina. Voće se može potapati u alkohol ili se od njega može proizvoditi vino ili rakija. Osim vitamina, antocijana i fenolnih tvari, plodovi drijena sadrže i veliku količinu kiselina i pektina, koji utječu na sposobnost želiranja. Drijen se stoga već stoljećima koristi za pripremu marmelada, želea i kompota. Pri preradi u prehrambene proizvode uglavnom je potrebno dodati dovoljno šećera.

Autor: Jana | Revizija: 28.08. 2026