Krupnoplodni drijen 'Semen' - kontejner Cornus mas 'Semen'

Detaljan opis proizvoda

Krupnoplodni drijen 'Semen' - ukrajinska sorta uzgojena u programu Nacionalnog botaničkog vrta M. M. Hriška u Kijevu. Raste srednje bujno do bujno i tvori raširen grm ili manje stablo koje u zrelosti obično doseže približno 3–5 m visine i sličnu širinu. Prije listanja, najčešće u veljači i ožujku, grane se prekrivaju mnoštvom sitnih zlatnožutih cvjetova. Cvatnja je dragocjena za pčele i druge rane oprašivače. Plodovi su krupni, kruškoliki do ovalni, tamnocrveni do boje trešnje i obično teže približno 6–7 g. Meso ploda je čvršće, sočno, aromatično i nakon potpunog dozrijevanja ugodno slatko-kiselo. Drenjine dozrijevaju od kraja kolovoza do prve polovice rujna, dobro se drže na peteljkama i ne otpadaju prerano. Pogodne su za jelo u svježem stanju, za džemove, želee, kompote, sirupe, sokove, sušenje i zamrzavanje. U vrtu se drijen ističe kao voćni soliter, dio jestivog vrta, prirodno oblikovanog nasada ili slobodno rastuće živice. Za redovitiji i veći urod preporučuje se druga sorta drijena s istim vremenom cvatnje, primjerice 'Jolico', 'Devín' ili 'Titus'.

Uzgoj: Prema svojim zahtjevima drijen se ubraja među toploljubive voćne vrste vapnenastih tala. Najviše mu odgovaraju neutralna ili blago alkalna tla, sunčani otvoreni položaji te južne, jugoistočne i jugozapadne padine. Podnosi i suše uvjete jer se duboko ukorjenjuje i može osigurati vlagu i pri neravnomjerno raspoređenim oborinama. Više vlage treba samo u vrijeme dozrijevanja plodova, što je ovisno o sezoni od kolovoza do rujna. Potpuno je otporan na mraz u drvu i u cvijetu. Uspješno se može uzgajati do nadmorske visine od 600 m. Hladni položaji, osobito oni s čestom maglom, ne odgovaraju mu previše. Ne podnosi ni zasjenu ni polusjenu. Osobito nakon sadnje, u razdoblju oblikovanja uzgojnog oblika, potrebna je jača rezidba. Pri sadnji grma ostavlja se 3–5 glavnih grana koje se skraćuju približno za trećinu do polovice. Rez se ponavlja prve tri godine uzgoja. Kod sadnice na deblu može se oblikovati krošnja s provodnicom ili bez nje (šuplja krošnja), na sličan način kao kod jezgričavog ili koštičavog voća. Budući da drijen rađa na jednogodišnjem rodnom drvu, kojeg prirodno ima dovoljno, rezidba se svodi samo na prorjeđivanje grma ili krošnje. U narodnoj medicini drenjine se i danas preporučuju kod probavnih tegoba, prije svega crijevnih problema, kako akutnih (poput proljeva i trbušnih grčeva), tako i kroničnih. Ljekovita svojstva plodova drijena poznata su još od antike. S tog su gledišta iskoristivi svi dijelovi biljke (kora, korijenje, izboji, plodovi). Kora, korijenje i izboji koristili su se primjerice protiv groznice. Plodovi se mogu koristiti kod crijevnih bolesti. Pripravci od lišća, cvjetova i plodova mogu se primjenjivati pri liječenju probavnih tegoba, anemije te bolesti jetre ili bubrega. Svježi zgusnuti sok od plodova koristi se pri liječenju šećerne bolesti. Zgusnuti sok u tradicionalnoj se medicini koristi i pri liječenju kožnih bolesti. Meso ploda i ulje iz koštica primjenjuju se za liječenje i obnovu oštećenog kožnog tkiva. Drenjine se mogu kombinirati i s drugim, manje vrijednim vrstama voća. U jugozapadnoj Europi plodovi drijena rado se prerađuju u kompote i zimnicu. Kulinarski je zanimljiva upotreba drenjina u miješanim kompotima s brusnicama i kruškama kao prilog divljači. Plodovi se konzerviraju i sušenjem ili zamrzavanjem. Sušenim mljevenim mesom ploda posipa se i meso s ražnja. Od sušenih drenjina, slično kao od šipka divlje ruže, priprema se ukusan čaj. Od plodova se proizvodi i ukusan sirup s visokim udjelom vitamina. Voće se može potopiti u alkohol ili od njega proizvoditi vino ili rakija. Osim vitamina, antocijana i fenolnih tvari, plodovi drijena sadrže i veliku količinu kiselina i pektina, koji utječu na želiranje. Drijen se stoga već stoljećima koristi za pripremu marmelada, želea i kompota. Pri preradi u prehrambene proizvode uglavnom je potrebno dodati dovoljno šećera.

Autor: Kristýna | Revizija: 11.08. 2026