Krupnoplodni drijen 'Schumener' - kontejner Cornus mas 'Schumener'

Detaljan opis proizvoda

Krupnoplodni drijen 'Schumener' - izražajna i pouzdana sorta drijena koja pripada provjerenim europskim selekcijama visoke uporabne vrijednosti. Raste kao vitalan, uspravan grm koji se s godinama razrasta u široko jajastu, gusto razgranatu krošnju. U zrelosti doseže visinu od oko 3 do 4 metra. Cijenjena je zbog iznimne otpornosti na nepovoljne klimatske uvjete i sposobnosti da redovito rađa i na višim položajima. Listovi su čvrsti, zasićeno zeleni i izrazito sjajni, što grmu tijekom cijele vegetacije daje vrlo zdrav i dekorativan izgled. Kao i ostali drijenovi, i ova je sorta jedan od prvih vjesnika proljeća. Cvjeta tijekom ožujka obiljem sitnih žutih cvjetića u kuglastim štitcima, koji su nezamjenjiv izvor hrane za pčele nakon zimskog mirovanja. Plodovi su krupni, teže oko 5 grama i imaju klasičan ovalan do blago izdužen oblik. Dozrijevaju postupno od kraja kolovoza do sredine rujna. U punoj zrelosti poprimaju zasićeno crvenu, trešnjastu boju i visok sjaj. Meso ploda je debelo, vrlo sočno i odlikuje se uravnoteženim omjerom šećera i kiselina, što mu daje osvježavajući, pun okus. Ova je sorta poznata po tome što plodovi nakon dozrijevanja manje otpadaju, što omogućuje dulje razdoblje berbe izravno s grma. Sorta je osobito primjenjiva u uporabnom dijelu vrta i voćnjacima, gdje se traži pouzdanost i visoka kvaliteta plodova za daljnju preradu. Zahvaljujući gustoj krošnji izvrsna je i za oblikovanje jestivih živica ili kao soliter u prirodno uređenim vrtovima. 

Uzgoj: Prema svojim zahtjevima drijen se ubraja u toploljubive voćne vrste vapnenastih tala. Najbolje mu odgovaraju neutralna ili blago alkalna tla te sunčani otvoreni položaji, južne, jugoistočne i jugozapadne padine. Podnosi i suše uvjete jer se duboko ukorjenjuje i može si osigurati vlagu i u uvjetima s neravnomjerno raspoređenim oborinama. Više vlage treba samo u vrijeme dozrijevanja plodova, što je ovisno o sezoni od kolovoza do rujna. Potpuno je otporan na mraz u drvu i cvijetu. Može se uspješno uzgajati do nadmorske visine od 600 m. Hladni položaji, osobito oni s čestom maglom, ne odgovaraju mu previše. Ne podnosi ni zasjenjenje ni polusjenu. Osobito nakon sadnje, u razdoblju formiranja uzgojnog oblika, potreban je jači rez. Pri sadnji grma ostavljaju se 3–5 glavnih grana koje se skraćuju za otprilike trećinu do polovine. Rez se ponavlja prve tri godine uzgoja. Kod sadnje stablašice moguće je oblikovati krošnju s provodnicom ili bez nje (šuplju krošnju) na sličan način kao kod jezgričavog ili koštičavog voća. Budući da drijen rađa na jednogodišnjem rodnom drvu, kojega prirodno ima dovoljno, rez se svodi samo na prorjeđivanje grma ili krošnje. U narodnoj se medicini plodovi drijena i danas preporučuju kod probavnih tegoba, prije svega crijevnih problema, kako akutnih (poput proljeva i trbušnih grčeva), tako i kroničnih. Ljekovito djelovanje plodova drijena poznato je još od antike. S tog su gledišta iskoristivi svi dijelovi biljke (kora, korijen, izboji, plodovi). Kora, korijen ili izboji koristili su se primjerice protiv groznice. Plodovi se mogu koristiti kod crijevnih bolesti. Pripravci od listova, cvjetova i plodova mogu se primijeniti pri liječenju probavnih tegoba, anemije te bolesti jetre ili bubrega. Svježi zgusnuti sok dobiven iz plodova koristi se pri liječenju dijabetesa. Zgusnuti sok u tradicionalnoj se medicini primjenjuje i kod kožnih bolesti. Meso plodova i ulje dobiveno iz koštica koriste se za liječenje i obnovu oštećenih kožnih tkiva. Plodovi drijena mogu se kombinirati i s drugim, manje vrijednim vrstama voća. U jugozapadnoj Europi plodovi drijena rado se prerađuju u kompote i zimnicu. Kulinarski je zanimljiva upotreba drijenka u miješanim kompotima s brusnicama i kruškama kao prilog divljači. Plodovi se konzerviraju i sušenjem ili zamrzavanjem. Osušenim mljevenim mesom ploda posipa se i meso s ražnja. Od osušenih plodova drijena, slično kao od šipka, priprema se ukusan čaj. Od plodova se proizvodi i ukusan sirup s visokim udjelom vitamina. Voće se može potapati u alkohol, odnosno od njega se može proizvoditi vino ili rakija. Osim vitamina, antocijana i fenolnih spojeva, plodovi drijena sadrže i veliku količinu kiselina i pektina, koji utječu na sposobnost želiranja. Drijen se stoga već stoljećima koristi za pripremu marmelada, želea i kompota. Pri preradi u prehrambene proizvode uglavnom je potrebno dodati dovoljno šećera.

Autor: Kamila | Revizija: 25. 2. 2026