Krupnoplodni drijen 'Schönbrunner Gourmet-Dirndl' Cornus mas 'Schönbrunner Gourmet-Dirndl'

Detaljan opis proizvoda

Krupnoplodni drijen 'Schönbrunner Gourmet-Dirndl'  - prestižna austrijska sorta selekcionirana u bečkom Schönbrunnu zbog izvrsnih voćarskih svojstava. Ovaj listopadni grm ili manje stablo u zrelosti doseže visinu od 3 do 5 metara. Ističe se kompaktnim, uspravnim habitusom i eliptičnim, zasićeno zelenim listovima koji se u jesen boje žutonarančasto. Potpuno je otporan na mraz do -30 °C i vrlo dobro podnosi sušu i vapnenasta tla. Glavna uporabna vrijednost leži u iznimno krupnim i ukusnim plodovima. Cvjeta vrlo rano, često već u ožujku, obiljem sitnih žutih cvjetova na golim granama, koji su važna prva paša za pčele. Razvija kruškolike plodove koji su u punoj zrelosti (rujan) tamnocrveni i dosežu duljinu do 3 centimetra. Imaju visok udio šećera, mnogo vitamina C i vrlo sitnu košticu. Okus je slatko-kiselkast, pun i izrazito aromatičniji nego kod divljih oblika. Djelomično je samooplodan, ali se za najveći urod preporučuje sadnja druge sorte drijena u blizini.

Uzgoj: Po svojim zahtjevima drijen se ubraja u toploljubive voćne vrste vapnenastih tala. Najviše mu odgovaraju neutralna ili blago alkalna tla, sunčani otvoreni položaji te južne, jugoistočne i jugozapadne padine. Podnosi i suše uvjete jer se duboko ukorjenjuje i može osigurati vlagu i pri neravnomjerno raspoređenim oborinama. Više vlage treba jedino u vrijeme dozrijevanja plodova, što je ovisno o sezoni od kolovoza do rujna. Potpuno je otporan na mraz i u drvu i u cvijetu. Uspješno se može uzgajati do nadmorske visine od 600 m. Hladni položaji, osobito oni s čestom maglom, ne odgovaraju mu previše. Ne podnosi ni zasjenjenje ni polusjenu. Osobito nakon sadnje, u razdoblju oblikovanja uzgojnog oblika, zahtijeva jaču rezidbu. Pri sadnji grma ostavlja se 3–5 glavnih grana koje se skraćuju za otprilike jednu trećinu do polovice. Rez se ponavlja prve tri godine uzgoja. Kod sadnje cijepljenog stabla na deblu krošnja se može oblikovati s provodnicom ili bez nje (šuplja krošnja), slično kao kod jezgričavog ili koštičavog voća. Budući da drijen rađa na jednogodišnjim rodnim izbojima, kojih prirodno ima dovoljno, rezidba se svodi samo na prorjeđivanje grma ili krošnje. U narodnoj medicini drijenak se i danas preporučuje kod probavnih tegoba, prije svega crijevnih problema, i akutnih (poput proljeva i grčeva u trbuhu) i kroničnih. Ljekovita svojstva plodova drijena poznata su još od antike. S tog su gledišta iskoristivi svi dijelovi biljke (kora, korijen, izboji, plodovi). Kora, korijen i izboji koristili su se primjerice protiv groznice. Plodovi se mogu koristiti kod crijevnih bolesti. Pripravci od listova, cvjetova i plodova mogu se koristiti kod probavnih tegoba, anemije te bolesti jetre ili bubrega. Svježi zgusnuti sok dobiven od plodova koristi se kod šećerne bolesti. Zgusnuti sok u tradicionalnoj se medicini primjenjuje i kod kožnih bolesti. Meso ploda i ulje dobiveno iz koštica koriste se za liječenje i obnovu oštećenog kožnog tkiva. Drijenak se može kombinirati i s drugim, manje vrijednim vrstama voća. U jugozapadnoj Europi plodovi drijena rado se prerađuju u kompote i zimnicu. Kulinarski je zanimljiva primjena drijenka u miješanim kompotima s brusnicama i kruškama kao prilogu divljači. Plodovi se konzerviraju i sušenjem ili zamrzavanjem. Sušenim mljevenim mesom ploda posipa se i meso pečeno na ražnju. Od sušenog drijenka, slično kao od šipka, priprema se ukusan čaj. Od plodova se proizvodi i ukusan sirup s visokim udjelom vitamina. Voće se može potopiti u alkohol ili se od njega može proizvoditi vino ili rakija. Osim vitamina, antocijana i fenolnih tvari plodovi drijena sadrže i velike količine kiselina i pektina, koji utječu na želiranje. Drijen se stoga logično već stoljećima koristi za pripremu marmelada, želea i kompota. Pri preradi u prehrambene proizvode uglavnom je potrebno dodati dovoljno šećera.

Autor: Lucie | Revizija: 16.3. 2026