Krupnoplodni drijen 'Radosť' Cornus mas 'Radosť'

Detaljan opis proizvoda

Krupnoplodni drijen 'Radosť' - ukrajinska krupnoplodna sorta selekcionirana zbog izvrsnog okusa i visoke rodnosti. Ovaj grm ili manje stablo u zrelosti doseže visinu od 3 do 4 m i širinu od 2 do 3 m. Listovi su široko eliptični, svježe zeleni, a u jesen poprimaju nijanse žute i narančaste. Cvate vrlo rano, obično u veljači ili ožujku, još prije listanja, kada se na granama pojavljuju gusti štitci blistavo žutih cvjetova koji su važan izvor hrane za pčele u vrijeme kada većina ostalih biljaka tek započinje vegetaciju. Plod je velika, bačvasta koštunica tamnocrvene boje sjajne površine. Meso ploda vrlo je sočno, slatko s blagom kiselkastom notom, pa se plodovi mogu jesti izravno sa stabla. Plodovi su bogati vitaminom C, vitaminom P, organskim kiselinama, pektinima i antocijanskim pigmentima koji jačaju imunosni sustav i povoljno djeluju na stijenke krvnih žila. Tradicionalna prerada uključuje izradu drijenovih džemova, sirupa, kompota i rakija, pri čemu plodovi zadržavaju vrijedne hranjive tvari i nakon termičke obrade. U vrtnom oblikovanju ovaj drijen dolazi do izražaja kao dominantan soliter, ali i kao dio jestivih živica.

Uzgoj: Prema svojim zahtjevima drijen se ubraja u toploljubive voćne vrste vapnenastih tala. Najbolje mu odgovaraju neutralna ili blago alkalna tla, sunčani otvoreni položaji te južne, jugoistočne i jugozapadne padine. Podnosi i suše uvjete jer se duboko ukorjenjuje i može osigurati vlagu i pri neravnomjerno raspoređenim oborinama. Više vlage treba samo u vrijeme dozrijevanja plodova, što je ovisno o sezoni od kolovoza do rujna. Potpuno je otporan na mraz i u drvu i u cvijetu. Uspješno se uzgaja do nadmorske visine od 600 m. Hladni položaji, osobito oni s čestom maglom, ne odgovaraju mu previše. Ne podnosi ni zasjenu ni polusjenu. Osobito nakon sadnje, u razdoblju oblikovanja uzgojnog oblika, zahtijeva jaču rezidbu. Pri sadnji grma ostavlja se 3–5 glavnih grana koje se skraćuju za otprilike jednu trećinu do polovine. Rez se ponavlja prve tri godine uzgoja. Kod sadnje cijepljenog stablašca krošnja se može oblikovati s provodnicom ili bez nje (šuplja krošnja), slično kao kod jezgričavog ili koštičavog voća. Budući da drijen rađa na jednogodišnjem prirastu, kojeg prirodno ima dovoljno, rezidba se svodi samo na prorjeđivanje grma ili krošnje. U narodnoj medicini drijenak se i danas preporučuje kod probavnih tegoba, ponajprije crijevnih problema, akutnih (poput proljeva i trbušnih grčeva) i kroničnih. Ljekovito djelovanje plodova drijena poznato je još od antike. S tog su gledišta iskoristivi svi dijelovi biljke (kora, korijen, izboji, plodovi). Kora, korijen i izboji koristili su se primjerice protiv groznice. Plodovi se mogu koristiti kod crijevnih bolesti. Pripravci od listova, cvjetova i plodova mogu se primijeniti kod probavnih tegoba, slabokrvnosti te bolesti jetre ili bubrega. Svježi zgusnuti sok od plodova koristi se kod šećerne bolesti. Zgusnuti sok u tradicionalnoj se medicini koristi i kod kožnih bolesti. Meso ploda i ulje dobiveno iz koštica primjenjuju se za liječenje i obnovu oštećenog kožnog tkiva. Drijenak se može kombinirati i s drugim, manje vrijednim vrstama voća. U jugozapadnoj Europi plodovi drijena rado se prerađuju u kompote i zimnicu. Kulinarski je zanimljiva upotreba drijenka u miješanim kompotima s brusnicama i kruškama kao prilog divljači. Plodovi se konzerviraju i sušenjem ili zamrzavanjem. Osušenim mljevenim mesom ploda posipa se i meso s ražnja. Od sušenog drijenka, slično kao od šipka, priprema se ukusan čaj. Od plodova se proizvodi i ukusan sirup s visokim udjelom vitamina. Voće se može namakati u alkohol ili se od njega može proizvoditi vino ili rakija. Osim vitamina, antocijana i fenolnih spojeva, plodovi drijena sadrže i velike količine kiselina i pektina koji utječu na sposobnost želiranja. Drijen se stoga već stoljećima koristi za pripremu marmelada, želea i kompota. Pri preradi u prehrambene proizvode uglavnom je potrebno dodati dovoljno šećera.

Autor: Nikol | Revizija: 16.7.2026