Krupnoplodni drijen 'Podolski' - kontejner Cornus mas 'Podolski'

Detaljan opis proizvoda

Krupnoplodni drijen 'Podolski' - poljska voćna sorta drijena koju su uzgojili Narcyz Piórecki i Jerzy Piórecki u sklopu selekcije krupnoplodnih oblika povezane s Arboretumom Bolestraszyce. U uzgoj je uvedena 2008. godine. Ističe se ponajprije kasnim dozrijevanjem, krupnim plodovima i povoljnim omjerom mesa ploda i koštice. Raste kao gušći višedebleni grm ili manje stablo, u zrelosti obično doseže visinu od 4–6 m i širinu od približno 3–5 m. U mladosti raste razmjerno brzo, kasnije se rast usporava. Jajasti, zasićeno zeleni listovi imaju izraženu lučnu nervaturu, a u jesen se boje u žute do crvenkaste tonove. Drijen ima veliku ukrasnu vrijednost već krajem zime. U veljači i ožujku, prije listanja, na granama se otvaraju brojni sitni žuti cvjetovi skupljeni u štitce. Ubraja se tako među rano cvatuće voćne drvenaste biljke i po povoljnom vremenu pruža jednu od prvih proljetnih paša za pčele i druge kukce oprašivače. Plodovi sorte 'Podolski' ovalni su do izduženo ovalni, u punoj zrelosti zasićeno do tamnocrveni i postižu prosječnu masu od oko 4–5 g. Dozrijevaju kasnije od mnogih uobičajenih sorti, uglavnom tijekom rujna i listopada. Zrelo meso ploda sočno je, aromatično i slatkokiselo, dok prije potpunog dozrijevanja može biti izraženije kiselo i opor. Plodovi imaju razmjerno sitnu košticu i prikladni su za jelo u svježem stanju te za džemove, želee, sirupe, sokove, umake, sušenje ili izradu tradicionalnih voćnih likera. Prirodno sadrže vitamin C, organske kiseline, polifenole i crvene pigmente iz skupine antocijana. Sorta može rađati i kada se uzgaja samostalno, no za redovitiji i veći urod preporučuje se unakrsno oprašivanje drugom sortom drijena koja cvjeta u isto vrijeme, primjerice 'Szafer', 'Bolestraszycki', 'Jolico' ili 'Elegantnyj'.

Uzgoj: Prema svojim zahtjevima drijen se svrstava među toploljubive voćne vrste vapnenastih tala. Najbolje mu odgovaraju neutralna ili blago alkalna tla, sunčani otvoreni položaji te južne, jugoistočne i jugozapadne padine. Podnosi i suše uvjete jer se duboko ukorjenjuje i može osigurati vlagu i ondje gdje su oborine neravnomjerno raspoređene. Više vlage treba samo u vrijeme dozrijevanja plodova, što je ovisno o sezoni od kolovoza do rujna. Potpuno je otporan na mraz i u drvu i u cvijetu. Može se uspješno uzgajati do nadmorske visine od 600 m. Hladni položaji, osobito oni s čestom maglom, ne odgovaraju mu previše. Ne podnosi ni jače zasjenjenje. Osobito nakon sadnje, u razdoblju oblikovanja uzgojnog oblika, zahtijeva jaču rezidbu. Pri sadnji grma ostavlja se 3–5 glavnih grana, koje se skraćuju približno za trećinu do polovine. Rez se ponavlja prve tri godine uzgoja. Pri sadnji cijepljenog stabla može se oblikovati krošnja s provodnicom ili bez nje (šuplja krošnja), na sličan način kao kod jezgričavog ili koštičavog voća. Budući da drijen rađa na jednogodišnjem rodnom drvu, kojeg prirodno ima dovoljno, rezidba se svodi samo na prorjeđivanje grma ili krošnje. U narodnoj medicini drijenak se i danas preporučuje kod probavnih tegoba, ponajprije crijevnih problema, kako akutnih (poput proljeva i trbušnih grčeva) tako i kroničnih. Ljekovita svojstva plodova drijena poznata su još od antike. S tog su gledišta iskoristivi svi dijelovi biljke (kora, korijenje, izboji, plodovi). Kora, korijenje ili izboji koristili su se primjerice protiv groznice. Plodovi se mogu koristiti kod crijevnih bolesti. Pripravci od listova, cvjetova i plodova mogu se primjenjivati kod probavnih tegoba, slabokrvnosti te bolesti jetre ili bubrega. Svježi zgusnuti sok dobiven iz plodova koristi se kod šećerne bolesti. Zgusnuti sok u tradicionalnoj se medicini primjenjuje i kod kožnih bolesti. Meso ploda i ulje dobiveno iz koštica koriste se za liječenje i obnovu oštećenog kožnog tkiva. Drijenak se može kombinirati i s drugim, manje vrijednim vrstama voća. U jugozapadnoj Europi plodovi drijena rado se prerađuju u kompote i zimnicu. Kulinarski je zanimljiva primjena drijenka u miješanim kompotima s brusnicama i kruškama kao prilogu divljači. Plodovi se konzerviraju i sušenjem ili zamrzavanjem. Osušenim mljevenim mesom ploda posipa se i meso s ražnja. Od osušenog drijenka, slično kao od šipka, priprema se ukusan čaj. Od plodova se proizvodi i ukusan sirup s visokim udjelom vitamina. Voće se može potopiti u alkohol ili od njega proizvoditi vino ili rakija. Osim vitamina, antocijana i fenolnih tvari, plodovi drijena sadrže i veliku količinu kiselina i pektina, koji utječu na sposobnost želiranja. Drijen se stoga logično već stoljećima koristi za pripremu marmelada, želea i kompota. Pri preradi u prehrambene proizvode uglavnom je potrebno dodati dovoljno šećera.

Autor: Jana | Revizija: 28.08. 2026