Krupnoplodni drijen 'Pioneer' - kontejner Cornus mas 'Pioneer'

Detaljan opis proizvoda

Krupnoplodni drijen 'Pioneer' - omiljena sorta drijena koja je uzgojena u SAD-u i poznata je po krupnim, ukusnim plodovima. Sorta 'Pioneer' u inozemnim se katalozima navodi i kao 'Lukjanowskij' te se povezuje s ukrajinskim zbirkama, iz kojih je prema opisima uzgajivača puštena u promet 1975. godine. Habitus je umjereno bujan, najčešće višedebleni grm ili manje stablo široko raširene krošnje visine približno 3–5 m i širine 3–4 m. Vrlo rano u proljeće, obično u veljači i ožujku, na golim se granama otvaraju sitni žuti štitci koji pružaju pelud prvim oprašivačima. Listovi su nasuprotni, eliptični, ljeti zasićeno zeleni, a u jesen poprimaju žute do crvenoljubičaste tonove. Plodovi su izdužene kruškolike koštunice duge oko 3–4 cm, u zrelosti sjajne tamnocrvene boje, obično mase 5,5–6 g, sočnog mesa i slatko-kiselkaste arome. U kuhinji se koriste svježi, ali i za sokove, sirupe, džemove, voćne umake, kompote i sušenje. Meso ploda prirodno sadrži vitamin C, polifenole, antocijane i pektine, pa se drenjine tradicionalno koriste kao voće za raznoliku prehranu. U vrtu je sorta prikladna kao jestivi soliter, za voćnjak prirodnog izgleda i za jestivu živicu.

Uzgoj: Prema svojim zahtjevima drijen se ubraja u toploljubive voćne vrste vapnenastih tala. Najviše mu odgovaraju neutralna ili blago alkalna tla, sunčani otvoreni položaji te južne, jugoistočne i jugozapadne padine. Podnosi i suše uvjete jer se duboko ukorjenjuje i može osigurati vlagu i ondje gdje su oborine neravnomjerno raspoređene. Samo u vrijeme dozrijevanja plodova treba više vlage, što je ovisno o sezoni od kolovoza do rujna. Potpuno je otporan na mraz i u drvu i u cvijetu. Može se uspješno uzgajati do nadmorske visine od 600 m. Hladni položaji, osobito oni s čestom maglom, ne odgovaraju mu previše. Ne podnosi ni zasjenjenje ni polusjenu. Osobito nakon sadnje, u razdoblju oblikovanja uzgojnog oblika, zahtijeva jači rez. Pri sadnji grma ostavlja se 3–5 glavnih grana koje se skraćuju približno za trećinu do polovinu. Rez se ponavlja prve tri godine uzgoja. Kod sadnje cijepljenog stabla na deblu krošnja se može oblikovati s provodnicom ili bez nje (šuplja krošnja) na sličan način kao kod jezgričavog ili koštičavog voća. Budući da drijen rađa na jednogodišnjem rodnom drvu, kojeg prirodno ima dovoljno, rez se svodi samo na prorjeđivanje grma ili krošnje. U narodnoj medicini drenjine se i danas preporučuju kod probavnih tegoba, osobito crijevnih problema, kako akutnih (proljev i grčevi u trbuhu), tako i kroničnih. Ljekovita svojstva plodova drijena poznata su još od antike. S tog su gledišta iskoristivi svi dijelovi biljke (kora, korijen, izboji, plodovi). Kora, korijen ili izboji koristili su se primjerice protiv groznice. Plodovi se mogu koristiti kod crijevnih bolesti. Pripravci od listova, cvjetova i plodova mogu se primijeniti kod probavnih tegoba, slabokrvnosti te bolesti jetre ili bubrega. Svježi zgusnuti sok od plodova koristi se kod šećerne bolesti. Zgusnuti sok u tradicionalnoj se medicini primjenjuje i kod kožnih bolesti. Meso ploda i ulje dobiveno iz koštica koriste se za liječenje i obnovu oštećenog kožnog tkiva. Drenjine se mogu kombinirati i s drugim, manje vrijednim vrstama voća. U jugozapadnoj Europi plodovi drijena rado se prerađuju u kompote i zimnicu. Kulinarski je zanimljiva upotreba drenjina u miješanim kompotima s brusnicama i kruškama kao prilog divljači. Plodovi se konzerviraju i sušenjem ili zamrzavanjem. Osušenim mljevenim mesom ploda posipa se i meso s ražnja. Od sušenih drenjina, slično kao od šipka, priprema se ukusan čaj. Od plodova se proizvodi i ukusan sirup s visokim udjelom vitamina. Voće se može staviti u alkohol ili se od njega može proizvesti vino ili rakija. Osim vitamina, antocijana i fenolnih tvari, plodovi drijena sadrže i veliku količinu kiselina i pektina, koji utječu na sposobnost želiranja. Drijen se stoga logično već stoljećima koristi za pripremu marmelada, želea i kompota. Pri preradi u prehrambene proizvode uglavnom je potrebno dodati dovoljno šećera.

Autor: Nikol | Revizija: 18.2. 2026