Krupnoplodni drijen 'Nieźnyj' - kontejner Cornus mas 'Nieźnyj'

Detaljan opis proizvoda

Krupnoplodni drijen 'Nieźnyj' - spororastuća, dugovječna drvenasta biljka jestivih plodova, podrijetlom s područja Balkana, Kavkaza i Male Azije. Sorta 'Nieźnyj' raniji je tip istočnoeuropskog podrijetla, navodi se i kao selekcija ukrajinskog oplemenjivanja, nastala slobodnim oprašivanjem žutoplodne sorte 'Jantarnyj'. U predproljeće, u pravilu u ožujku i travnju, na golim granama rascvjetaju se sitni žuti cvjetovi skupljeni u kitice, koji su među prvim važnim izvorima hrane za pčele. Nakon listanja biljka razvija gušću krošnju s eliptičnim zelenim listovima, a ujesen se često pojavljuje crvena do vinskocrvena boja lišća. Plodovi su koštunice različitog intenziteta boje ovisno o zrelosti, a kod ove se sorte pri punoj zrelosti često opisuje nježniji, manje opor okus. Dozrijevanje najčešće počinje na prijelazu srpnja u kolovoz i može se postupno nastaviti ovisno o tijeku ljeta. Drijenci se jedu svježi nakon što omekšaju, prerađuju se u džemove, pekmeze, sokove, sirupe, likere i voćne umake, a prirodno sadrže vitamin C, organske kiseline i pektine. Za bolji zametak plodova u pravilu se preporučuje sadnja barem dviju sorti drijena u blizini, primjerice u kombinaciji sa sortama 'Flava' ili 'Jantarnyj'.

Uzgoj: Prema svojim zahtjevima drijen se ubraja u toploljubive voćne vrste vapnenastih tala. Najbolje mu odgovaraju neutralna ili blago alkalna tla, sunčani otvoreni položaji te južne, jugoistočne i jugozapadne padine. Podnosi i suše uvjete jer se duboko ukorjenjuje i može osigurati vlagu i u uvjetima s neravnomjerno raspoređenim oborinama. Više vlage treba samo u vrijeme dozrijevanja plodova, što je ovisno o sezoni od kolovoza do rujna. Potpuno je otporan na mraz u drvu i cvijetu. Uspješno se može uzgajati do nadmorske visine od 600 m. Hladni položaji, osobito oni s čestom maglom, ne odgovaraju mu previše. Osobito nakon sadnje, u razdoblju oblikovanja uzgojnog oblika, zahtijeva jači rez. Pri sadnji grma ostavlja se 3–5 glavnih grana koje se skraćuju približno za trećinu do polovice. Rez se ponavlja prve tri godine uzgoja. Pri sadnji cijepljenog stabla krošnja se može oblikovati s provodnicom ili bez nje (šuplja krošnja), na sličan način kao kod jezgričavog ili koštičavog voća. Budući da drijen rađa na jednogodišnjim rodnim izbojima, kojih prirodno ima dovoljno, rez se svodi samo na prorjeđivanje grma ili krošnje. U narodnoj medicini drijenci se i danas preporučuju kod probavnih tegoba, prije svega crijevnih problema, kako akutnih (poput proljeva i trbušnih grčeva), tako i kroničnih. Ljekovito djelovanje plodova drijena poznato je još od antike. S tog su gledišta iskoristivi svi dijelovi biljke (kora, korijenje, izboji, plodovi). Kora, korijenje ili izboji koristili su se primjerice protiv groznice. Plodovi se mogu koristiti kod crijevnih bolesti. Pripravci od listova, cvjetova i plodova mogu se primijeniti kod probavnih tegoba, anemije te bolesti jetre ili bubrega. Svježi zgusnuti sok od plodova koristi se u liječenju šećerne bolesti. Zgusnuti sok u tradicionalnoj se medicini primjenjuje i kod kožnih bolesti. Meso ploda i ulje dobiveno iz koštica mogu se koristiti za liječenje i obnovu oštećenog kožnog tkiva. Drijenci se mogu kombinirati i s drugim, manje vrijednim vrstama voća. U jugozapadnoj Europi plodovi drijena rado se prerađuju u kompote i zimnicu. Kulinarski je zanimljiva upotreba drijenaka u miješanim kompotima s brusnicama i kruškama kao prilog divljači. Plodovi se konzerviraju i sušenjem ili zamrzavanjem. Osušenim mljevenim mesom ploda posipa se i meso s ražnja. Od sušenih drijenaka, slično kao od šipka, priprema se ukusan čaj. Od plodova se proizvodi i ukusan sirup s visokim udjelom vitamina. Plodovi se mogu potopiti u alkohol ili se od njih može proizvoditi vino ili rakija. Osim vitamina, antocijana i fenolnih tvari, plodovi drijena sadrže i veliku količinu kiselina i pektina, koji utječu na sposobnost želiranja. Drijen se stoga već stoljećima koristi za pripremu marmelada, želea i kompota. Pri preradi u prehrambene proizvode većinom je potrebno dodati dovoljno šećera.

Autor: Kristýna | Revizija: 18.02. 2026