Krupnoplodni drijen 'Marceli' - kontejner Cornus mas 'Marceli'

Detaljan opis proizvoda

Krupnoplodni drijen 'Marceli' - vrhunska sorta drijena podrijetlom iz poljskog oplemenjivanja koja pripada elitnoj skupini velikoplodnih selekcija namijenjenih najzahtjevnijim uzgajivačima. Raste kao vitalan, uspravan grm srednje bujnog rasta koji u zrelosti doseže visinu od oko 3 do 4 metra. Budući da se ova sorta nudi u kontejneru, biljka ima snažan i razvijen korijenov sustav, što jamči sigurno primanje i brži ulazak u rodnost nakon sadnje. Listovi su tamnozeleni, čvrsti, a u jesen poprimaju lijepe purpurne i smeđecrvene tonove. Kao pravi vjesnik proljeća ova sorta cvjeta vrlo rano, često već krajem veljače i početkom ožujka, kada su njezine grane doslovno prekrivene sitnim žutim cvjetovima. Ti su cvjetovi vrlo otporni na proljetne mrazove, što osigurava stabilan urod i u hladnijim područjima. Plodovi se smatraju jednima od najukusnijih uopće. Krupni su (dosežu masu od 5 do 6 grama), pravilnog ovalnog do kapljičastog oblika i zasićene tamnocrvene boje. Dozrijevaju u drugoj polovini kolovoza. Ono što ovu sortu razlikuje od ostalih izvrstan je omjer mesa ploda i koštice – koštica je razmjerno mala, dok je meso ploda debelo, mesnato i bogato šećerima. Okus je skladan, ugodno slatkokiselkast i vrlo aromatičan, zbog čega je omiljena za jelo izravno s grma. Ova sorta dolazi do izražaja u modernim vrtovima u kojima se teži spoju estetskog izgleda i visoke uporabne vrijednosti.

Uzgoj: Drijen se po svojim zahtjevima ubraja u toploljubive voćne vrste vapnenastih tala. Najviše mu odgovaraju neutralna ili blago alkalna tla, sunčani otvoreni položaji te južne, jugoistočne i jugozapadne padine. Podnosi i suše uvjete jer se duboko ukorjenjuje i može osigurati vlagu i u uvjetima s neravnomjerno raspoređenim oborinama. Samo u vrijeme dozrijevanja plodova treba više vlage, što je ovisno o sezoni od kolovoza do rujna. Potpuno je otporan na mraz u drvu i cvijetu. Može se uspješno uzgajati do nadmorske visine od 600 m. Hladni položaji, osobito oni s čestom maglom, ne odgovaraju mu previše. Ne podnosi ni zasjenu ni polusjenu. Osobito nakon sadnje, u razdoblju oblikovanja uzgojnog oblika, potreban je jači rez. Pri sadnji grma ostavlja se 3–5 glavnih grana koje se skraćuju za otprilike jednu trećinu do polovine. Rez se ponavlja prve tri godine uzgoja. Pri sadnji cijepljenog stabla može se uzgojiti krošnja s provodnikom ili bez njega (šuplja krošnja) na sličan način kao kod jezgričavog ili koštičavog voća. Budući da drijen rađa na jednogodišnjim izbojima kojih prirodno ima dovoljno, rez se svodi samo na prorjeđivanje grma ili krošnje. U narodnoj medicini plodovi drijena i danas se preporučuju kod probavnih tegoba, prije svega crijevnih problema, kako akutnih (poput proljeva i trbušnih grčeva), tako i kroničnih. Ljekovito djelovanje plodova drijena poznato je još od antike. S tog su gledišta iskoristivi svi dijelovi biljke (kora, korijen, izboji, plodovi). Kora, korijen ili izboji koristili su se primjerice protiv groznice. Plodovi se mogu koristiti kod crijevnih bolesti. Pripravci od listova, cvjetova i plodova mogu se primijeniti kod probavnih tegoba, slabokrvnosti te bolesti jetre ili bubrega. Svježi zgusnuti sok dobiven iz plodova koristi se kod šećerne bolesti. Zgusnuti sok u tradicionalnoj se medicini primjenjuje i kod kožnih bolesti. Meso ploda i ulje dobiveno iz koštica koriste se za liječenje i obnovu oštećenog kožnog tkiva. Plodovi drijena mogu se kombinirati i s drugim, manje vrijednim vrstama voća. U jugozapadnoj Europi plodovi drijena rado se prerađuju u kompote i zimnicu. Kulinarski je zanimljiva upotreba drijena u miješanim kompotima s brusnicama i kruškama kao prilog divljači. Plodovi se konzerviraju i sušenjem ili zamrzavanjem. Osušenim mljevenim mesom ploda posipa se i meso pečeno na ražnju. Od osušenih plodova drijena, slično kao od šipka divlje ruže, priprema se ukusan čaj. Od plodova se proizvodi i ukusan sirup s visokim udjelom vitamina. Plodovi se mogu potopiti u alkohol, a od njih se može proizvoditi i vino ili rakija. Osim vitamina, antocijana i fenolnih tvari, plodovi drijena sadrže i velike količine kiselina i pektina, koji utječu na sposobnost želiranja. Drijen se stoga logično već stoljećima koristi za pripremu marmelada, želea i kompota. Pri preradi u prehrambene proizvode uglavnom je potrebno dodati dovoljno šećera.

Autor: Kamila | Revizija: 25. 2. 2026