Krupnoplodni drijen 'Macrocarpa' Cornus mas 'Macrocarpa'

Detaljan opis proizvoda

Krupnoplodni drijen 'Macrocarpa' - tradicionalna krupnoplodna sorta, selekcionirana za potrebe vrtne arhitekture i proizvodnog voćarstva. Izvorna vrsta rasprostranjena je u srednjoj i južnoj Europi te zapadnoj Aziji, gdje raste na šumskim rubovima i grmovitim padinama. Sorta 'Macrocarpa' odlikuje se bujnim rastom te doseže visinu od 3 do 4 m i širinu od 2 do 3 m. Listovi su široko eliptični, svježe zeleni, a u jesen poprimaju žutonarančaste tonove. Već krajem veljače ili u ožujku, prije listanja, biljka je prekrivena sitnim, žarko žutim cvjetovima u gustim štitcima, koji su važan izvor hrane za pčele u rano predproljeće. Plod je velika koštunica ovalnog oblika mase do 7 g, tamnocrvene boje i sjajne površine. Meso ploda je mesnato, sočno, slatko-kiselog okusa, s visokim udjelom vitamina C, kiselina, tanina i pektina. Plodovi se koriste za jelo u svježem stanju te za izradu marmelada, kompota, likera od drijena i sirupa. Zahvaljujući dekorativnom izgledu i korisnosti prikladan je kao soliter i za slobodno rastuće živice. Plodovi pogoduju imunosnom sustavu i povoljno djeluju na stijenke krvnih žila.

Uzgoj: Prema svojim zahtjevima drijen se ubraja u toploljubive voćne vrste vapnenastih tala. Najbolje uspijeva u neutralnim ili blago alkalnim tlima, na sunčanim otvorenim položajima te na južnim, jugoistočnim i jugozapadnim padinama. Podnosi i suše uvjete jer se duboko ukorjenjuje pa vlagu pronalazi i kad su oborine neravnomjerno raspoređene. Više vlage treba samo u vrijeme dozrijevanja plodova, što je ovisno o sezoni od kolovoza do rujna. Potpuno je otporan na mraz i u drvu i u cvijetu. Uspješno se može uzgajati do nadmorske visine od 600 m. Hladni položaji, osobito oni s čestom maglom, ne odgovaraju mu previše. Ne podnosi ni zasjenu ni polusjenu. Osobito nakon sadnje, u razdoblju oblikovanja uzgojnog oblika, zahtijeva jaču rezidbu. Pri sadnji grma ostavlja se 3–5 glavnih grana koje se skraćuju za otprilike trećinu do polovine. Rez se ponavlja prve tri godine uzgoja. Kod sadnje visokog stabla moguće je oblikovati krošnju s provodnicom ili bez nje (šuplju krošnju) na sličan način kao kod jezgričavog ili koštičavog voća. Budući da drijen rađa na jednogodišnjem rodnom drvu, kojeg prirodno ima dovoljno, rez se svodi samo na prorjeđivanje grma ili krošnje. U narodnoj medicini drenjine se i danas preporučuju kod probavnih tegoba, prije svega crijevnih problema, kako akutnih (poput proljeva i trbušnih grčeva) tako i kroničnih. Ljekovito djelovanje plodova drijena poznato je još od antike. S tog su gledišta iskoristivi svi dijelovi biljke (kora, korijen, izboji, plodovi). Kora, korijen i izboji koristili su se primjerice protiv groznice. Plodovi se mogu koristiti kod crijevnih bolesti. Pripravci od listova, cvjetova i plodova mogu se primijeniti kod probavnih tegoba, slabokrvnosti te bolesti jetre ili bubrega. Svježi zgusnuti sok od plodova koristi se u liječenju šećerne bolesti. Zgusnuti sok u tradicionalnoj se medicini primjenjuje i kod kožnih bolesti. Meso ploda i ulje dobiveno iz koštica koriste se za liječenje i obnovu oštećenog kožnog tkiva. Drenjine se mogu kombinirati i s drugim, manje vrijednim vrstama voća. U jugozapadnoj Europi plodovi drijena rado se prerađuju u kompote i zimnicu. Kulinarski je zanimljiva primjena drenjina u miješanim kompotima s brusnicama i kruškama kao prilog divljači. Plodovi se konzerviraju i sušenjem ili zamrzavanjem. Osušenim mljevenim mesom ploda posipa se i meso s ražnja. Od sušenih drenjina, slično kao od šipka, priprema se ukusan čaj. Od plodova se izrađuje i ukusan sirup s visokim udjelom vitamina. Voće se može potopiti u alkohol ili od njega proizvoditi vino ili rakiju. Osim vitamina, antocijana i fenolnih spojeva plodovi drijena sadrže i velike količine kiselina i pektina, koji utječu na sposobnost želiranja. Drijen se stoga već stoljećima koristi za pripremu marmelada, želea i kompota. Pri preradi u prehrambene proizvode uglavnom je potrebno dodati dovoljno šećera.

Autor: Nikol | Revizija: 16.7.2026