Krupnoplodni drijen 'Lukianowskij' - kontejner Cornus mas 'Lukianowskij'

Detaljan opis proizvoda

Krupnoplodni drijen 'Lukianowskij' - ubraja se među ukrajinske krupnoplodne sorte, u inozemnim katalozima pojavljuje se i pod imenom 'Pioneer', a navodi se da je 1975. godine puštena u promet iz botaničkih zbirki tadašnje Ukrajinske SSR. Raste srednje bujno kao višedebleni grm do manjeg stabla sa široko raširenom krošnjom visokom oko 3–4 m i širokom 3–4 m. Cvjetovi se otvaraju vrlo rano, obično u veljači i ožujku, u sitnim žutim štitcima na golim granama i pružaju pelud ranim oprašivačima. Listovi su nasuprotni, eliptični, ljeti zasićeno zeleni, a u jesen poprimaju žute do crvenkaste tonove. Plodovi su izduženo kruškolike do bočaste koštunice, u zriobi tamnocrveni do vinskocrni, često teški 5–7 g, s čvrstim sočnim mesom i izraženijom aromom. U kuhinji se koriste svježi te kao sirovina za sokove, sirupe, džemove, kompote, voćne umake i sušenje. Meso ploda drijena cijeni se zbog prirodnog sadržaja vitamina C, polifenola, antocijana i pektina, koji se dobro uklapaju u uravnoteženu prehranu.

Uzgoj: Po svojim zahtjevima drijen se ubraja među toploljubive voćne vrste vapnenastih tala. Najbolje mu odgovaraju neutralna ili blago alkalna tla, sunčani otvoreni položaji te južne, jugoistočne i jugozapadne padine. Podnosi i sušnije uvjete jer se duboko ukorjenjuje pa vlagu može osigurati i pri neravnomjerno raspoređenim oborinama. Više vlage treba samo u vrijeme dozrijevanja plodova, što je ovisno o sezoni od kolovoza do rujna. Potpuno je otporan na mraz u drvu i u cvijetu. Može se uspješno uzgajati do nadmorske visine od 600 m. Hladni položaji, osobito oni s čestom maglom, ne odgovaraju mu previše. Ne podnosi ni zasjenu ni polusjenu. Osobito nakon sadnje, u razdoblju oblikovanja uzgojnog oblika, zahtijeva jaču rezidbu. Pri sadnji grma ostavlja se 3–5 glavnih grana koje se skraćuju za otprilike jednu trećinu do polovine. Rez se ponavlja prve tri godine uzgoja. Pri sadnji cijepljenog stabla krošnja se može oblikovati s provodnicom ili bez nje (šuplja krošnja) slično kao kod jezgričavog ili koštičavog voća. Budući da drijen rađa na jednogodišnjim rodnim izbojima kojih prirodno ima dovoljno, rez se svodi samo na prorjeđivanje grma ili krošnje. U narodnoj medicini plodovi drijena i danas se preporučuju kod probavnih tegoba, ponajprije crijevnih, kako akutnih (proljev i grčevi u trbuhu), tako i kroničnih. Ljekovito djelovanje plodova drijena poznato je još od antike. S tog su gledišta iskoristivi svi dijelovi biljke (kora, korijenje, izboji, plodovi). Kora, korijenje ili izboji koristili su se primjerice protiv groznice. Plodovi se mogu koristiti kod crijevnih bolesti. Pripravci od listova, cvjetova i plodova mogu se primjenjivati kod probavnih tegoba, slabokrvnosti te bolesti jetre ili bubrega. Svježi zgusnuti sok dobiven iz plodova koristi se kod šećerne bolesti. Zgusnuti sok u tradicionalnoj se medicini primjenjuje i kod kožnih bolesti. Meso ploda i ulje dobiveno iz koštica koriste se za liječenje i obnovu oštećenog kožnog tkiva. Plodovi drijena mogu se kombinirati i s drugim, manje vrijednim vrstama voća. U jugozapadnoj Europi plodovi drijena rado se prerađuju u kompote i zimnicu. Kulinarski je zanimljiva upotreba drijena u miješanim kompotima s brusnicama i kruškama kao prilog divljači. Plodovi se konzerviraju i sušenjem ili zamrzavanjem. Osušenim mljevenim mesom ploda posipa se i meso s ražnja. Od sušenih plodova drijena, slično kao od šipka, priprema se ukusan čaj. Od plodova se proizvodi i ukusan sirup s visokim sadržajem vitamina. Voće se može potopiti u alkohol ili se od njega može proizvoditi vino ili rakija. Osim vitamina, antocijana i fenolnih tvari plodovi drijena sadrže i veliku količinu kiselina i pektina, koji utječu na sposobnost želiranja. Drijen se stoga već stoljećima koristi za pripremu marmelada, želea i kompota. Pri preradi u prehrambene proizvode uglavnom je potrebno dodati dovoljno šećera.

Autor: Nikol | Revizija: 18.2. 2026