Krupnoplodni drijen 'Kresowiak' Cornus mas 'Kresowiak'

Detaljan opis proizvoda

Krupnoplodni drijen 'Kresowiak' - manje stablo ili grm umjereno bujnog rasta. Plodovi imaju povišen udio šećera (više od 13 %) i visok udio pektina. Prosječna masa ploda iznosi oko 2,8 g. Plodovi su crvene boje i dozrijevaju od druge polovice rujna. Vrijeme berbe je promjenjivo, a kod starijih biljaka traje otprilike dva mjeseca. Sorta je pogodna za svježu potrošnju, ali i za ukuhavanje ili pripremu likera.

Uzgoj: Prema svojim zahtjevima drijen se ubraja među toploljubive voćne vrste vapnenastih tala. Najbolje mu odgovaraju neutralna ili blago lužnata tla, sunčani otvoreni položaji te južne, jugoistočne i jugozapadne padine. Podnosi i sušnije uvjete jer se duboko ukorjenjuje i može osigurati vlagu i u uvjetima neravnomjerno raspoređenih oborina. Više vlage treba samo u vrijeme dozrijevanja plodova, što je ovisno o sezoni od kolovoza do rujna. Potpuno je otporan na mraz u drvu i u cvijetu. Može se uspješno uzgajati do nadmorske visine od 600 m. Hladni položaji, osobito oni s čestom pojavom magle, ne odgovaraju mu previše. Ne podnosi ni zasjenu ni polusjenu. Osobito nakon sadnje, u razdoblju oblikovanja uzgojnog oblika, zahtijeva jači rez. Pri sadnji grma ostavlja se 3–5 glavnih grana koje se skraćuju otprilike za jednu trećinu do polovice. Rez se ponavlja prve tri godine uzgoja. Kod sadnje cijepljenog stabla na deblu krošnja se može oblikovati s provodnicom ili bez nje (šuplja krošnja), slično kao kod jezgričavog ili koštičavog voća. Budući da drijen rađa na jednogodišnjem rodnom drvu, kojeg prirodno ima dovoljno, rez se svodi samo na prorjeđivanje grma ili krošnje. U narodnoj medicini drenjine se i danas preporučuju kod probavnih tegoba, prije svega crijevnih problema, kako akutnih (poput proljeva i trbušnih grčeva) tako i kroničnih. Ljekovita svojstva plodova drijena poznata su još od antike. S tog su gledišta iskoristivi svi dijelovi biljke (kora, korijen, izboji, plodovi). Kora, korijen ili izboji koristili su se primjerice protiv groznice. Plodovi se mogu koristiti kod crijevnih bolesti. Pripravci od listova, cvjetova i plodova primjenjuju se kod probavnih problema, anemije te bolesti jetre ili bubrega. Svježi zgusnuti sok dobiven od plodova koristi se u liječenju šećerne bolesti. Zgusnuti sok u tradicionalnoj se medicini primjenjuje i kod kožnih bolesti. Meso ploda i ulje dobiveno iz koštica koriste se za liječenje i obnovu oštećenih kožnih tkiva. Drenjine se mogu kombinirati i s drugim, manje vrijednim vrstama voća. U jugozapadnoj Europi plodovi drijena rado se prerađuju u kompote i zimnicu. Kulinarski je zanimljiva upotreba drenjina u miješanim kompotima s brusnicama i kruškama kao prilog divljači. Plodovi se konzerviraju i sušenjem ili zamrzavanjem. Osušenim mljevenim mesom ploda posipa se i meso pečeno na ražnju. Od sušenih drenjina, slično kao od šipka, priprema se ukusan čaj. Od plodova se proizvodi i ukusan sirup s visokim udjelom vitamina. Voće se može potopiti u alkohol ili od njega proizvoditi vino ili rakija. Osim vitamina, antocijana i fenolnih tvari plodovi drijena sadrže i veliku količinu kiselina i pektina, koji utječu na sposobnost želiranja. Drijen se stoga logično već stoljećima koristi za pripremu marmelada, želea i kompota. Pri preradi u prehrambene proizvode uglavnom je potrebno dodati dovoljno šećera.