Krupnoplodni drijen 'Korralowyj Marka' - kontejner Cornus mas 'Korralowyj Marka'

Detaljan opis proizvoda

Drijen 'Korralowyj Marka' - visoko cijenjena ukrajinska krupnoplodna sorta koja je stekla popularnost zahvaljujući privlačnom izgledu i izvrsnim okusnim svojstvima. Ovaj grm ili manje stablo u zrelosti doseže visinu od 3 do 4 m i širinu od oko 2 do 3 m. Listovi su široko eliptični, svježe zeleni, a u jesen se boje u nijanse žute i narančaste. Cvatnja počinje vrlo rano, obično u veljači ili ožujku, još prije listanja, kada se na granama pojavljuju gusti štitci blistavo žutih cvjetova. Oni su važan izvor hrane za pčele u vrijeme kada većina drugih biljaka tek započinje vegetaciju. Plod je srednje krupna, bačvasta koštunica koraljno ružičaste do narančastocrvene boje sjajne površine. Meso ploda vrlo je sočno, slatko s nježnom kiselkastom notom, pa se plodovi mogu jesti izravno sa stabla. Plodovi su bogati vitaminom C, vitaminom P, organskim kiselinama, pektinima i antocijanskim pigmentima koji jačaju imunosni sustav i povoljno djeluju na stijenke krvnih žila. Tradicionalna prerada uključuje izradu džemova, sirupa, kompota i rakije od drijena, a plodovi zadržavaju vrijedne hranjive tvari i nakon termičke obrade.

Uzgoj: Po svojim zahtjevima drijen se ubraja u toploljubive voćne vrste vapnenastih tala. Najbolje mu odgovaraju neutralna ili blago alkalna tla, sunčani otvoreni položaji te južne, jugoistočne i jugozapadne padine. Podnosi i suše uvjete jer se duboko ukorjenjuje i može osigurati vlagu i pri neravnomjerno raspoređenim oborinama. Više vlage treba samo u vrijeme dozrijevanja plodova, što je ovisno o sezoni od kolovoza do rujna. Potpuno je otporan na mraz u drvu i u cvijetu. Uspješno se uzgaja do nadmorske visine od 600 m. Hladni položaji, osobito oni s čestom maglom, ne odgovaraju mu previše. Ne podnosi ni zasjenjenje ni polusjenu. Osobito nakon sadnje, u razdoblju oblikovanja uzgojnog oblika, zahtijeva jači rez. Pri sadnji grma ostavlja se 3–5 glavnih grana koje se skraćuju za otprilike jednu trećinu do polovine. Rez se ponavlja prve tri godine uzgoja. Pri sadnji cijepljenog stabla krošnja se može oblikovati s provodnicom ili bez nje (šuplja krošnja), slično kao kod jezgričavog ili koštičavog voća. Budući da drijen rađa na jednogodišnjem prirastu, kojeg prirodno ima dovoljno, rez se svodi samo na prorjeđivanje grma ili krošnje. U narodnoj medicini plodovi drijena i danas se preporučuju kod probavnih tegoba, prije svega crijevnih problema, kako akutnih (proljev i grčevi u trbuhu) tako i kroničnih. Ljekovito djelovanje plodova drijena poznato je još od antike. S tog su gledišta iskoristivi svi dijelovi biljke (kora, korijenje, izboji, plodovi). Kora, korijenje i izboji koristili su se primjerice protiv groznice. Plodovi se mogu koristiti kod crijevnih bolesti. Pripravci od listova, cvjetova i plodova primjenjuju se kod probavnih tegoba, anemije te bolesti jetre ili bubrega. Svježi zgusnuti sok od plodova koristi se kod šećerne bolesti. Zgusnuti sok se u tradicionalnoj medicini primjenjuje i kod kožnih bolesti. Meso ploda i ulje dobiveno iz koštica koriste se za liječenje i obnovu oštećenog kožnog tkiva. Drijen se može kombinirati i s drugim, manje vrijednim vrstama voća. U jugozapadnoj Europi plodovi drijena rado se prerađuju u kompote i zimnicu. Kulinarski je zanimljiva primjena drijena u miješanim kompotima s brusnicama i kruškama kao prilogu divljači. Plodovi se konzerviraju i sušenjem ili zamrzavanjem. Osušenim mljevenim mesom ploda posipa se i meso s ražnja. Od osušenih plodova, slično kao od šipka, priprema se ukusan čaj. Od plodova se izrađuje i ukusan sirup s visokim udjelom vitamina. Plodovi se mogu potapati u alkohol ili se od njih može proizvoditi vino ili rakija. Osim vitamina, antocijana i fenolnih tvari, plodovi drijena sadrže i veliku količinu kiselina i pektina koji utječu na želiranje. Drijen se stoga logično već stoljećima koristi za pripremu marmelada, želea i kompota. Pri preradi u prehrambene proizvode uglavnom je potrebno dodati dovoljno šećera.

Autor: Nikol | Revizija: 16.7.2026