Krupnoplodni drijen 'Kasanlak' - kontejner Cornus mas 'Kasanlak'

Detaljan opis proizvoda

Krupnoplodni drijen 'Kasanlak' - jedna od najomiljenijih i najrodnijih sorti drijena, koja ime i podrijetlo duguje bugarskom gradu Kazanlaku, poznatom po uzgoju ruža i voća. Raste vrlo bujno kao snažan, raširen grm ili višedebleno stablo koje u zrelosti može doseći visinu od 4 do 5 metara. Ubraja se među vrlo dugovječne i nezahtjevne drvenaste biljke koje u vrtu pouzdano rađaju desetljećima. Listovi su zasićeno zeleni, karakterističnog sjaja i izražene nervature, što biljci daje zdrav i gust izgled. Sorta je poznata po ranom vremenu cvatnje – već u ožujku grm se prekriva tisućama sitnih žutih cvjetića, koji su među prvom nektarnom pašom za pčele i u vrtu stvaraju blistav proljetni prizor. Plodovi su pravi mamac za svakog uzgajivača. Iznimno su krupni (u prosjeku teže 5 do 6 grama), izduženog, kruškolikog do bočastog oblika, a u punoj zrelosti poprimaju zasićeno tamnocrvenu do mahagonijevu boju. Dozrijevaju od kraja kolovoza do sredine rujna. Meso ploda je mesnato, sočno i izraženog, plemenito slatko-kiselkastog okusa s tipičnom aromom drijena. Sorta se odlikuje visokom i redovitom rodnošću, a plodovi se nakon dozrijevanja vrlo dobro drže na granama. Sorta dolazi do izražaja prije svega u uporabnim nasadima i voćnjacima, gdje se cijeni zbog visokog uroda i kvalitete plodova. Istodobno je zbog svoje veličine i strukture idealna kao soliter ili kao dio neprohodnih, slobodno rastućih živica s jestivim plodovima. Vrlo je otporna na mraz, sušu i gradsko onečišćenje. Plodovi su izvrsni za svestranu preradu – od džemova i kompota do sušenja ili pripreme poznatih umaka od drijena uz meso.

Uzgoj: Drijen se prema svojim zahtjevima ubraja u toploljubive voćne vrste vapnenastih tala. Najviše mu odgovaraju neutralna ili blago alkalna tla, sunčani otvoreni položaji te južne, jugoistočne i jugozapadne padine. Podnosi i suše uvjete jer se duboko ukorjenjuje i može osigurati vlagu i u uvjetima neravnomjerno raspoređenih oborina. Više vlage treba samo u vrijeme dozrijevanja plodova, što je ovisno o sezoni od kolovoza do rujna. Potpuno je otporan na mraz u drvu i cvijetu. Uspješno se može uzgajati do nadmorske visine od 600 m. Hladni položaji, osobito oni s čestom maglom, ne odgovaraju mu previše. Ne podnosi ni zasjenu ni polusjenu. Osobito nakon sadnje, u razdoblju formiranja uzgojnog oblika, zahtijeva jači rez. Pri sadnji grma ostavlja se 3–5 glavnih grana koje se skraćuju otprilike za trećinu do polovice. Rez se ponavlja prve tri godine uzgoja. Pri sadnji cijepljene sadnice moguće je oblikovati krošnju s provodnicom ili bez nje (šuplju krošnju) na sličan način kao kod jezgričavog ili koštičavog voća. Budući da drijen rađa na jednogodišnjem rodnom drvu, kojeg prirodno ima dovoljno, rez se svodi samo na prorjeđivanje grma ili krošnje. U narodnoj medicini plodovi drijena i danas se preporučuju kod probavnih tegoba, prije svega crijevnih problema, kako akutnih (poput proljeva i trbušnih grčeva), tako i kroničnih. Ljekovito djelovanje plodova drijena poznato je još od antike. S tog su gledišta iskoristivi svi dijelovi biljke (kora, korijenje, izboji, plodovi). Kora, korijenje i izboji koristili su se primjerice protiv groznice. Plodovi se mogu koristiti kod crijevnih bolesti. Pripravci od listova, cvjetova i plodova mogu se primijeniti kod probavnih tegoba, slabokrvnosti, bolesti jetre ili bubrega. Svježi zgusnuti sok dobiven iz plodova koristi se kod liječenja šećerne bolesti. Zgusnuti sok se u tradicionalnoj medicini primjenjuje i kod kožnih bolesti. Meso ploda i ulje dobiveno iz koštica koriste se za liječenje i obnovu oštećenog kožnog tkiva. Plodovi drijena mogu se kombinirati i s drugim, manje vrijednim vrstama voća. U jugozapadnoj Europi plodovi drijena rado se prerađuju u kompote i zimnicu. Kulinarski je zanimljiva upotreba drijena u miješanim kompotima s brusnicama i kruškama kao prilog divljači. Plodovi se konzerviraju i sušenjem ili zamrzavanjem. Osušenim mljevenim mesom ploda posipa se i meso pečeno na ražnju. Od sušenih plodova drijena, slično kao od šipka, priprema se ukusan čaj. Od plodova se proizvodi i ukusan sirup s visokim udjelom vitamina. Plodovi se mogu potapati u alkohol ili se od njih može proizvoditi vino ili rakija. Osim vitamina, antocijana i fenolnih tvari, plodovi drijena sadrže i veliku količinu kiselina i pektina, koji utječu na sposobnost želiranja. Drijen se stoga logično već stoljećima koristi za pripremu marmelada, želea i kompota. Pri preradi u prehrambene proizvode uglavnom je potrebno dodati dovoljno šećera.

Autor: Kamila | Revizija: 25. 2. 2026