Krupnoplodni drijen 'Juliusz' - kontejner Cornus mas 'Juliusz'

Detaljan opis proizvoda

Krupnoplodni drijen 'Juliusz' - sorta 'Juliusz' uzgojena je u Poljskoj u arboretumu Bolestraszyce i pripada rano dozrijevajućim krupnoplodnim sortama s ujednačenijom berbom. Rast je snažniji, najčešće kao višedebleni grm ili manje stablo široko raširene krošnje, visine oko 4–5 m i širine 3–5 m. Već krajem zime, obično u veljači i ožujku, na golim se granama pojavljuju sitni žuti cvjetovi u štitcima, bogati peludom za rane oprašivače. Listovi su nasuprotni, eliptični, ljeti tamnozeleni, a u jesen se boje u žute do crvenkaste tonove. Plodovi su gotovo okrugle koštunice crvene do crvenoružičaste boje, prosječne mase oko 3 g, s visokim udjelom mesa ploda u odnosu na košticu i sočnim, ugodno slatko-kiselim okusom. Dozrijevaju od kraja kolovoza, a berba traje otprilike tri do četiri tjedna, što olakšava preradu. Meso ploda cijeni se zbog sadržaja vitamina C, polifenola, antocijana i pektina, pa se plodovi koriste svježi te za sokove, sirupe, džemove, kompote i sušenje. U vrtu se ističe kao jestivi soliter, u prirodno oblikovanom voćnjaku i u rubovima od grmlja zajedno s lijeskom, meralom ili pasjim trnom.

Uzgoj: Prema svojim zahtjevima drijen se ubraja u toploljubive voćne vrste vapnenastih tala. Najbolje mu odgovaraju neutralna ili slabo alkalna tla, sunčani otvoreni položaji te južne, jugoistočne i jugozapadne padine. Podnosi i suše uvjete jer se duboko ukorjenjuje i može osigurati vlagu i u uvjetima neravnomjerno raspoređenih oborina. Više vlage treba samo u vrijeme dozrijevanja plodova, što je ovisno o sezoni od kolovoza do rujna. Potpuno je otporan na mraz u drvu i cvijetu. Može se uspješno uzgajati do nadmorske visine od 600 m. Hladni položaji, osobito oni s čestom maglom, ne odgovaraju mu previše. Ne podnosi ni zasjenu ni polusjenu. Osobito nakon sadnje, u razdoblju formiranja uzgojnog oblika, zahtijeva jaču rezidbu. Pri sadnji grma ostavlja se 3–5 glavnih grana, koje se skraćuju otprilike za jednu trećinu do polovine. Rez se ponavlja prve tri godine uzgoja. Kod sadnje cijepljenog stabla krošnja se može oblikovati s provodnicom ili bez nje (šuplja krošnja), na sličan način kao kod jezgričavog ili koštičavog voća. Budući da drijen rađa na jednogodišnjem rodnom drvu, kojeg prirodno ima dovoljno, rez se svodi samo na prorjeđivanje grma ili krošnje. U narodnoj medicini plodovi drijena i danas se preporučuju kod probavnih tegoba, prije svega crijevnih problema, kako akutnih (poput proljeva i trbušnih grčeva), tako i kroničnih. Ljekovito djelovanje plodova drijena poznato je još od antike. S tog su gledišta iskoristivi svi dijelovi biljke (kora, korijen, izboji, plodovi). Kora, korijen ili izboji koristili su se primjerice protiv groznice. Plodovi se mogu koristiti kod crijevnih bolesti. Pripravci od listova, cvjetova i plodova mogu se koristiti kod probavnih tegoba, slabokrvnosti te bolesti jetre ili bubrega. Svježi zgusnuti sok dobiven od plodova koristi se kod liječenja šećerne bolesti. Zgusnuti sok u tradicionalnoj se medicini koristi i kod kožnih bolesti. Meso ploda i ulje dobiveno iz koštica primjenjuju se za liječenje i obnovu oštećenog kožnog tkiva. Plodovi drijena mogu se kombinirati i s drugim, manje vrijednim vrstama voća. U jugozapadnoj Europi plodovi drijena rado se prerađuju u kompote i zimnicu. Kulinarski je zanimljiva upotreba drijena u miješanim kompotima s brusnicama i kruškama kao prilog divljači. Plodovi se konzerviraju i sušenjem ili zamrzavanjem. Sušenim mljevenim mesom ploda posipa se i meso s ražnja. Od sušenih plodova drijena, slično kao od šipka, priprema se ukusan čaj. Od plodova se proizvodi i ukusan sirup s visokim sadržajem vitamina. Plodovi se mogu potopiti u alkohol ili se od njih može proizvoditi vino ili rakija. Osim vitamina, antocijana i fenolnih tvari plodovi drijena sadrže i veliku količinu kiselina i pektina, koji utječu na sposobnost želiranja. Drijen se stoga logično već stoljećima koristi za pripremu marmelada, želea i kompota. Pri preradi u prehrambene proizvode uglavnom je potrebno dodati dovoljno šećera.

Autor: Nikol | Revizija: 18.2. 2026