Krupnoplodni drijen 'Jewgienia' - kontejner Cornus mas 'Jewgienia'

Detaljan opis proizvoda

Krupnoplodni drijen 'Jewgienia' - vrhunska je ukrajinska sorta, u stručnim krugovima visoko cijenjena zbog krupnih plodova i visoke rodnosti. Ovaj grm ili manje stablo u zrelosti doseže visinu od 3 do 4 m i širinu od 2 do 3 m. Listovi su široko eliptični, s lica tamnozeleni, a u jesen poprimaju privlačne žute do narančaste tonove. Cvatnja nastupa vrlo rano, obično u veljači ili ožujku, kada se na granama pojavljuju gusti štitci jarko žutih cvjetova, ključna paša za pčele u vrijeme kada većina ostalih biljaka tek počinje vegetaciju. Plod je velika, kruškolika koštunica mase 6 do 8 g, tamnocrvene boje i sjajne površine. Meso ploda vrlo je sočno, slatko i aromatično, s niskim udjelom kiselina, što omogućuje jelo plodova izravno sa stabla. Plodovi su bogati vitaminom C, vitaminom P, organskim kiselinama, pektinima i antocijanskim pigmentima, koji jačaju imunosni sustav i povoljno djeluju na stijenke krvnih žila. Tradicionalna prerada plodova obuhvaća izradu džemova, sirupa, kompota i rakije od drijenka, pri čemu plodovi zadržavaju vrijedne hranjive tvari i nakon termičke obrade. U vrtnom oblikovanju ovaj se drijen ističe kao dominantan soliter, ali i kao dio jestivih živica koje pticama pružaju zaklon, a vlasniku vrta obilan urod plodova.

Uzgoj: Prema svojim zahtjevima drijen se ubraja u toploljubive voćne vrste vapnenastih tala. Najbolje mu odgovaraju neutralna ili blago alkalna tla, sunčani otvoreni položaji te južne, jugoistočne i jugozapadne padine. Podnosi i suše uvjete jer se duboko ukorjenjuje i može osigurati vlagu i u uvjetima s neravnomjerno raspoređenim oborinama. Više vlage treba samo u vrijeme dozrijevanja plodova, što je ovisno o sezoni od kolovoza do rujna. Potpuno je otporan na mraz u drvu i cvijetu. Uspješno se uzgaja do nadmorske visine od 600 m. Hladni položaji, osobito oni s čestom maglom, ne odgovaraju mu previše. Ne podnosi zasjenu ni polusjenu. Osobito nakon sadnje, u razdoblju oblikovanja uzgojnog oblika, zahtijeva jači rez. Pri sadnji grma ostavlja se 3–5 glavnih grana koje se skraćuju otprilike za trećinu do polovinu. Rez se ponavlja prve tri godine uzgoja. Pri sadnji cijepljene sadnice moguće je oblikovati krošnju s provodnicom ili bez nje (šuplju krošnju), slično kao kod jezgričavog ili koštičavog voća. Budući da drijen rađa na jednogodišnjem rodnom drvu, kojeg prirodno ima dovoljno, rez se svodi samo na prorjeđivanje grma ili krošnje. U narodnoj medicini drijenak se i danas preporučuje kod probavnih tegoba, prije svega crijevnih problema, kako akutnih (poput proljeva i trbušnih grčeva), tako i kroničnih. Ljekovito djelovanje plodova drijena poznato je još od antike. S tog su gledišta iskoristivi svi dijelovi biljke (kora, korijen, izboji, plodovi). Kora, korijen i izboji koristili su se primjerice protiv groznice. Plodovi se mogu koristiti kod crijevnih bolesti. Pripravci od listova, cvjetova i plodova mogu se koristiti kod probavnih tegoba, slabokrvnosti te bolesti jetre ili bubrega. Svježi zgusnuti sok od plodova koristi se u liječenju šećerne bolesti. Zgusnuti sok u tradicionalnoj se medicini primjenjuje i kod kožnih bolesti. Meso ploda i ulje dobiveno iz koštica iskoristivi su za liječenje i obnovu oštećenog kožnog tkiva. Drijenak se može kombinirati i s drugim, manje vrijednim vrstama voća. U jugozapadnoj Europi plodovi drijena rado se prerađuju u kompote i ukuhano voće. Kulinarski je zanimljiva primjena drijenka u miješanim kompotima s brusnicama i kruškama kao prilogu divljači. Plodovi se konzerviraju i sušenjem ili zamrzavanjem. Sušenim mljevenim mesom ploda posipa se i meso s ražnja. Od sušenih drijenaka, slično kao od šipka, priprema se ukusan čaj. Od plodova se proizvodi i ukusan sirup s visokim udjelom vitamina. Plodovi se mogu namakati u alkoholu ili se od njih može proizvoditi vino ili rakija. Osim vitamina, antocijana i fenolnih spojeva, plodovi drijena sadrže i velike količine kiselina i pektina, koji utječu na sposobnost želiranja. Drijen se stoga logično već stoljećima koristi za pripremu marmelada, želea i kompota. Pri preradi u prehrambene proizvode uglavnom je potrebno dodati dovoljno šećera.

Autor: Nikol | Revizija: 16.7.2026