Krupnoplodni drijen 'Jantarnyj' Cornus mas 'Jantarnyj'

Detaljan opis proizvoda

Krupnoplodni drijen 'Jantarnyj' - izvrsna, bogato cvatuća sorta žutoplodnog drijena podrijetlom iz Ukrajine. Odlikuje se stabilnim, obilnim urodom i dobrom otpornošću na mraz. Idealan je i za uzgoj u višim predjelima. Grmovi ili stabla narastu do visine od oko 3 m, a rezom se mogu održavati u nižem obliku. Habitus grma prilično je uspravan, piramidalan. Plodovi u velikom broju dozrijevaju već sredinom srpnja. Srednje su veliki, ovalni i vrlo ugodna okusa. Udio šećera viši je nego kod drugih sorti pa nisu toliko kiseli. Zreli plodovi prikladni su za izravnu konzumaciju i za daljnju preradu, osobito za pripremu džemova, marmelada ili kompota.

Uzgoj: Prema svojim zahtjevima drijen se ubraja u toploljubive voćne drvenaste biljke vapnenastih tala. Najbolje mu odgovaraju neutralna ili blago alkalna tla, sunčani otvoreni položaji te južne, jugoistočne i jugozapadne padine. Podnosi i suše uvjete jer se duboko ukorjenjuje i može osigurati vlagu i u uvjetima s neravnomjerno raspoređenim oborinama. Više vlage treba samo u vrijeme dozrijevanja plodova, što je ovisno o sezoni od kolovoza do rujna. Potpuno je otporan na mraz u drvu i u cvijetu. Može se uspješno uzgajati do nadmorske visine od 600 m. Hladni položaji, osobito oni s čestom pojavom magle, ne odgovaraju mu previše. Ne podnosi ni zasjenu ni polusjenu. Osobito nakon sadnje, u razdoblju oblikovanja uzgojnog oblika, zahtijeva jaču rezidbu. Pri sadnji grma ostavlja se 3–5 glavnih grana koje se skraćuju za otprilike jednu trećinu do polovice. Rez se ponavlja prve tri godine uzgoja. Pri sadnji cijepljene sadnice na deblu krošnja se može oblikovati s provodnicom ili bez nje (šuplja krošnja), slično kao kod jezgričavog ili koštičavog voća. Budući da drijen rađa na jednogodišnjim rodnim izbojima, kojih prirodno ima dovoljno, rezidba se svodi samo na prorjeđivanje grma ili krošnje. U narodnoj medicini drenjine se i danas preporučuju kod probavnih tegoba, prije svega crijevnih problema, kako akutnih (poput proljeva i trbušnih grčeva), tako i kroničnih. Ljekovito djelovanje plodova drijena poznato je još od antike. S tog su gledišta iskoristivi svi dijelovi biljke (kora, korijenje, izboji, plodovi). Kora, korijenje ili izboji koristili su se primjerice protiv groznice. Plodovi se mogu koristiti kod crijevnih bolesti. Pripravci od lišća, cvjetova i plodova mogu se koristiti u liječenju probavnih tegoba, slabokrvnosti te bolesti jetre ili bubrega. Svježi zgusnuti sok dobiven iz plodova koristi se u liječenju šećerne bolesti. Zgusnuti sok u tradicionalnoj se medicini koristi i u liječenju kožnih bolesti. Meso ploda i ulje dobiveno iz koštica iskoristivi su za liječenje i obnovu oštećenih kožnih tkiva. Drenjine se mogu kombinirati i s drugim, manje vrijednim vrstama voća. U jugozapadnoj Europi plodovi drijena rado se prerađuju u kompote i zimnicu. Kulinarski je zanimljiva uporaba drenjina u miješanim kompotima s brusnicama i kruškama kao prilog divljači. Plodovi se konzerviraju i sušenjem ili zamrzavanjem. Osušenim mljevenim mesom ploda posipa se i meso pečeno na ražnju. Od sušenih drenjina, slično kao od šipka, priprema se ukusan čaj. Od plodova se izrađuje i ukusan sirup s visokim udjelom vitamina. Plodovi se mogu potapati u alkohol ili se od njih može proizvoditi vino ili rakija. Osim vitamina, antocijana i fenolnih tvari, plodovi drijena sadrže i veliku količinu kiselina i pektina, koji utječu na sposobnost želiranja. Drijen se stoga logično već stoljećima koristi za pripremu marmelada, želea i kompota. Pri preradi u prehrambene proizvode uglavnom je potrebno dodati dovoljno šećera.