Krupnoplodni drijen 'Jantarnyj' - kontejner Cornus mas 'Jantarnyj'

Detaljan opis proizvoda

Krupnoplodni drijen 'Jantarnyj' - tradicionalna voćna drvenasta biljka jugoistočne Europe i Male Azije, cijenjena zbog iznimno rane cvatnje i jestivih koštunica. Sorta 'Jantarnyj' potječe iz Ukrajine, a ime upućuje na jantarnu nijansu plodova. U predproljeće, obično u ožujku, na još neolistalim granama pojavljuju se skupine sitnih žutih cvjetova koje privlače kukce oprašivače. Listovi su jajoliki do eliptični, tijekom sezone zeleni, a u jesen se mogu obojiti u crvene i purpurne tonove. Plodovi su ovalne do izdužene žute drjenke koje dozrijevaju najčešće od kolovoza do rujna, a nakon potpunog dozrijevanja omekšaju, zaslade se i izgube dio trpkosti. Okus je slatkokiseo, kod žutoplodnih sorti često blaži i manje kiseo nego kod crvenoplodnih tipova. U kuhinji se koriste za džemove, sokove, sirupe, voćne umake i domaće rakije, a vrijedan je prirodni sadržaj vitamina C i pektina. Za veći i redovitiji urod preporučuje se uzgoj barem dviju različitih sorti drijena u blizini.

Uzgoj: Prema svojim zahtjevima drijen se ubraja u toploljubive voćne vrste vapnenastih tala. Najbolje uspijeva u neutralnim ili blago alkalnim tlima, na sunčanim otvorenim položajima te južnim, jugoistočnim i jugozapadnim padinama. Podnosi i suše uvjete jer se duboko ukorjenjuje i može osigurati vlagu i ondje gdje su oborine neravnomjerno raspoređene. Više vlage treba samo u vrijeme dozrijevanja plodova, što je ovisno o sezoni od kolovoza do rujna. Potpuno je otporan na mraz u drvu i u cvijetu. Uspješno se može uzgajati do nadmorske visine od 600 m. Hladni položaji, osobito oni s čestom maglom, ne odgovaraju mu. Ne podnosi ni zasjenjenje ni polusjenu. Osobito nakon sadnje, u razdoblju formiranja uzgojnog oblika, zahtijeva jaču rezidbu. Pri sadnji grma ostavlja se 3–5 glavnih grana koje se skraćuju otprilike za jednu trećinu do polovine. Rez se ponavlja prve tri godine uzgoja. Kod sadnje cijepljene sadnice na deblu moguće je oblikovati krošnju s vodilicom ili bez nje (šuplju krošnju), slično kao kod jezgričavog ili koštičavog voća. Budući da drijen rađa na jednogodišnjem rodnom drvu, kojeg prirodno ima dovoljno, rezidba se svodi samo na prorjeđivanje grma ili krošnje. U narodnoj medicini drjenke se i danas preporučuju kod probavnih tegoba, ponajprije crijevnih problema, kako akutnih (poput proljeva i trbušnih grčeva), tako i kroničnih. Ljekovito djelovanje plodova drijena poznato je još od antike. S tog su gledišta iskoristivi svi dijelovi biljke (kora, korijen, izboji, plodovi). Kora, korijen ili izboji koristili su se primjerice protiv groznice. Plodovi se mogu koristiti kod crijevnih bolesti. Pripravci od listova, cvjetova i plodova mogu pomoći kod probavnih tegoba, slabokrvnosti te bolesti jetre ili bubrega. Svježi zgusnuti sok dobiven od plodova koristi se kod šećerne bolesti. Zgusnuti sok u tradicionalnoj se medicini primjenjuje i kod kožnih bolesti. Meso ploda i ulje dobiveno iz koštica pogodni su za liječenje i obnovu oštećenih kožnih tkiva. Drjenke se mogu kombinirati i s drugim, manje vrijednim vrstama voća. U jugozapadnoj Europi plodovi drijena rado se prerađuju u kompote i zimnicu. Kulinarski je zanimljiva primjena drjenki u miješanim kompotima s brusnicama i kruškama kao prilog divljači. Plodovi se konzerviraju i sušenjem ili zamrzavanjem. Osušenim mljevenim mesom ploda posipa se i meso s ražnja. Od sušenih drjenki, slično kao od šipka, priprema se ukusan čaj. Od plodova se izrađuje i ukusan sirup s visokim udjelom vitamina. Voće se može potopiti u alkohol ili od njega proizvesti vino ili rakiju. Osim vitamina, antocijana i fenolnih tvari, plodovi drijena sadrže i velike količine kiselina i pektina, koji utječu na sposobnost želiranja. Drijen se stoga već stoljećima koristi za pripremu marmelada, želea i kompota. Pri preradi u prehrambene proizvode uglavnom je potrebno dodati dovoljno šećera.

Autor: Kristýna | Revizija: 18.02. 2026