Krupnoplodni drijen 'Grenadier' - kontejner Cornus mas 'Grenadier'

Detaljan opis proizvoda

Krupnoplodni drijen 'Grenadier' - ubraja se među krupnoplodne sorte drijena uzgojene u istočnoj Europi, a u vrtovima se ističe pouzdanim zametanjem plodova i u hladnijoj klimi. Rast je srednje bujan, a biljka obično razvija višedebleni grm ili manje stablo s raširenom kuglastom krošnjom visine oko 3–4 m i slične širine. Još prije listanja, u veljači i ožujku, pojavljuju se sitni žuti cvjetovi u kuglastim štitcima, koji su važan izvor peluda za pčele aktivne rano u sezoni. Listovi su eliptični, ljeti sjajno zeleni, a u jesen se boje u žutonarančaste do crvenkaste tonove. Plod je izduljeno ovalna koštunica, u zrelosti tamnocrvena, obično duga oko 2 cm. Dozrijeva postupno od kolovoza do rujna, a okus se mijenja od izrazito nakiselog prema punijoj, slađoj aromi. Meso ploda drijena cijeni se zbog sadržaja vitamina C, antocijana, polifenola, pektina i iridoida, pa se plodovi tradicionalno koriste svježi te za sokove, sirupe, džemove, sušenje ili voćne umake. U vrtnoj kompoziciji dobro se uklapa kao jestivi soliter, u prirodno oblikovanom voćnjaku i u jestivoj živici zajedno s lijeskom, meralom ili pasjim trnom.

Uzgoj: Prema zahtjevima drijen se ubraja među toploljubive voćne vrste vapnenastih tala. Najviše mu odgovaraju neutralna ili blago alkalna tla te sunčani otvoreni položaji, južne, jugoistočne i jugozapadne padine. Podnosi i suše uvjete jer se duboko ukorjenjuje i može osigurati vlagu i uz neravnomjerno raspoređene oborine. Više vlage treba samo u vrijeme dozrijevanja plodova, što je ovisno o sezoni od kolovoza do rujna. Potpuno je otporan na mraz i u drvu i u cvijetu. Uspješno se može uzgajati do nadmorske visine od 600 m. Hladni položaji, osobito oni s čestom maglom, ne odgovaraju mu previše. Ne podnosi ni zasjenu ni polusjenu. Osobito nakon sadnje, u razdoblju formiranja uzgojnog oblika, zahtijeva jači rez. Pri sadnji grma ostavlja se 3–5 glavnih grana koje se skraćuju za otprilike jednu trećinu do polovine. Rez se ponavlja prve tri godine uzgoja. Pri sadnji cijepljenog stabla krošnja se može oblikovati s provodnicom ili bez nje (šuplja krošnja), slično kao kod jezgričavog ili koštičavog voća. Budući da drijen rađa na jednogodišnjim rodnim izbojima, kojih prirodno ima dovoljno, rez se svodi samo na prorjeđivanje grma ili krošnje. U narodnoj medicini drijenak se i danas preporučuje kod probavnih tegoba, ponajprije crijevnih problema, kako akutnih (poput proljeva i trbušnih grčeva), tako i kroničnih. Ljekovito djelovanje plodova drijena poznato je još od antike. S tog su gledišta iskoristivi svi dijelovi biljke (kora, korijen, izboji, plodovi). Kora, korijen ili izboji koristili su se primjerice protiv groznice. Plodovi se mogu koristiti kod crijevnih bolesti. Pripravci od listova, cvjetova i plodova mogu se koristiti u liječenju probavnih tegoba, slabokrvnosti te bolesti jetre ili bubrega. Svježi zgusnuti sok dobiven iz plodova koristi se u liječenju šećerne bolesti. Zgusnuti sok u tradicionalnoj se medicini primjenjuje i kod kožnih bolesti. Meso ploda i ulje dobiveno iz koštica koriste se za liječenje i obnovu oštećenog kožnog tkiva. Drijenak se može kombinirati i s drugim, manje vrijednim vrstama voća. U jugozapadnoj Europi plodovi drijena rado se prerađuju u kompote i zimnicu. Kulinarski je zanimljiva upotreba drijenka u miješanim kompotima s brusnicama i kruškama kao prilog divljači. Plodovi se konzerviraju i sušenjem ili zamrzavanjem. Sušenim mljevenim mesom ploda posipa se i meso pečeno na ražnju. Od sušenog drijenka, slično kao od šipka, priprema se ukusan čaj. Od plodova se proizvodi i ukusan sirup s visokim sadržajem vitamina. Voće se može potapati u alkohol ili se od njega može proizvoditi vino ili rakija. Osim vitamina, antocijana i fenolnih tvari, plodovi drijena sadrže i veliku količinu kiselina i pektina, koji utječu na sposobnost želiranja. Drijen se stoga već stoljećima koristi za pripremu marmelada, želea i kompota. Pri preradi u prehrambene proizvode uglavnom je potrebno dodati dovoljno šećera.

Autor: Nikol | Revizija: 18.2. 2026