Krupnoplodni drijen 'Flava' - kontejner Cornus mas 'Flava'

Detaljan opis proizvoda

Krupnoplodni drijen 'Flava'  - potječe iz jugoistočne Europe i Male Azije, a u vrtovima se uzgaja kao dugovječan voćni grm i ukrasna drvenasta biljka zbog vrlo rane cvatnje na golim granama. Sorta 'Flava' pripada selekcijama žutih plodova kod kojih se ovalne do jajaste koštunice ljeti oboje jantarnožuto. Cvjetovi se pojavljuju u pravilu od ožujka do travnja, sitni su, intenzivno žuti i rado ih posjećuju pčele, pa je drijen vrijedan izvor peluda u ranoproljetnom razdoblju. Listovi su eliptični, ljeti srednje zeleni, a ujesen se često oboje u crvene do purpurne tonove. Plodovi dozrijevaju obično od kraja kolovoza do rujna, nakon omekšavanja dobivaju puniji slatko-kiselkast okus s nježnom voćnom aromom, a kod ove sorte često se opisuje nota ananasa. Drenjine su prikladne za izravnu konzumaciju, za kompote, džemove, sokove i voćne umake, a prirodno sadrže vitamin C, organske kiseline i pektine, što je praktično pri domaćem zgušnjavanju zimnice. Za sigurniji urod preporučuje se sadnja barem dviju različitih sorti drijena u dosegu oprašivača, primjerice u kombinaciji sa sortama 'Jantarnyj' ili 'Nieżnyj'.

Uzgoj: Prema svojim zahtjevima drijen se ubraja u toploljubive voćne vrste vapnenastih tala. Najviše mu odgovaraju neutralna ili blago alkalna tla, sunčani otvoreni položaji te južne, jugoistočne i jugozapadne padine. Podnosi i suše uvjete jer se duboko ukorjenjuje i može osigurati vlagu i u uvjetima neravnomjerno raspoređenih oborina. Više vlage treba samo u vrijeme dozrijevanja plodova, što je ovisno o sezoni od kolovoza do rujna. Potpuno je otporan na mraz u drvu i u cvijetu. Uspješno se uzgaja do nadmorske visine od 600 m. Hladni položaji, osobito oni s čestom maglom, ne odgovaraju mu previše. Ne podnosi ni jače zasjenjenje. Posebno nakon sadnje, u razdoblju formiranja uzgojnog oblika, zahtijeva jači rez. Pri sadnji grma ostavlja se 3–5 glavnih grana koje se skraćuju otprilike za trećinu do polovinu. Rez se ponavlja prve tri godine uzgoja. Kod sadnje cijepljenog stabla moguće je oblikovati krošnju s provodnicom ili bez nje (šuplju krošnju) na sličan način kao kod jezgričavog ili koštičavog voća. Budući da drijen rađa na jednogodišnjem prirastu, kojeg prirodno ima dovoljno, rez se svodi samo na prorjeđivanje grma ili krošnje. U narodnoj medicini drenjine se i danas preporučuju kod probavnih tegoba, prije svega crijevnih problema, kako akutnih (poput proljeva i trbušnih grčeva), tako i kroničnih. Ljekovito djelovanje plodova drijena poznato je još od antike. S tog su gledišta iskoristivi svi dijelovi biljke (kora, korijen, izboji, plodovi). Kora, korijen ili izboji koristili su se primjerice protiv groznice. Plodovi se mogu koristiti kod crijevnih bolesti. Pripravci od listova, cvjetova i plodova mogu se koristiti kod probavnih tegoba, anemije te bolesti jetre ili bubrega. Svježi zgusnuti sok dobiven iz plodova koristi se pri liječenju šećerne bolesti. Zgusnuti sok u tradicionalnoj medicini koristi se i kod kožnih bolesti. Meso ploda i ulje dobiveno iz koštica primjenjuju se za liječenje i obnovu oštećenog kožnog tkiva. Drenjine se mogu kombinirati i s drugim, manje vrijednim vrstama voća. U jugozapadnoj Europi plodovi drijena rado se prerađuju u kompote i zimnicu. Kulinarski je zanimljiva primjena drenjina u miješanim kompotima s brusnicama i kruškama kao prilog divljači. Plodovi se konzerviraju i sušenjem ili zamrzavanjem. Sušenim mljevenim mesom ploda posipa se i meso pečeno na ražnju. Od sušenih drenjina, slično kao od šipka, priprema se ukusan čaj. Od plodova se proizvodi i ukusan sirup s visokim udjelom vitamina. Voće se može potopiti u alkohol ili se od njega može proizvoditi vino ili rakija. Osim vitamina, antocijana i fenolnih tvari, plodovi drijena sadrže i veliku količinu kiselina i pektina, koji utječu na sposobnost želiranja. Drijen se stoga već stoljećima koristi za pripremu marmelada, želea i kompota. Pri preradi u prehrambene proizvode uglavnom je potrebno dodati dovoljno šećera.

Autor: Kristýna | Revizija: 18.02. 2026