Krupnoplodni drijen 'Ekzoticznyj' - kontejner Cornus mas 'Ekzoticznyj'

Detaljan opis proizvoda

Krupnoplodni drijen 'Ekzoticznyj' - sorta podrijetlom iz Ukrajine. Sorta 'Ekzoticznyj' cijenjena je u ponudi zbog iznimno krupnih, izduženih drjenina tamnocrvene do vinskocrvene kožice. Plodovi su ovalni do kruškoliki i ovisno o uvjetima obično dosežu 6–8 g, a kod dobro prihranjenih grmova i oko 10 g. Meso ploda je sočno, nakon potpunog omekšavanja ističe se slatkoća i podsjeća na višnju, dok pri preranoj berbi prevladavaju kiselost i oporost. Drjenine su prirodan izvor vitamina C, organskih kiselina i polifenola, uključujući antocijane, što se odražava u zasićenoj boji i izraženom okusu. Zahvaljujući pektinima lako se želiraju, pa se često prerađuju u pekmeze, želee i sirupe, a dobro se pokazuju i u sokovima i likerima ili kao šarena sastojnica miješanih zimnica. Grm ili nisko stablo obično doraste do 3–6 m, u zrelosti je širok otprilike 3–5 m i može se uzgajati s više debala ili na kratkom deblu. Listovi su nasuprotni, eliptični, ljeti zasićeno zeleni, a u jesen prelaze u žute do narančaste tonove. Cvjetovi se pojavljuju još prije listanja, najčešće u ožujku i travnju, u žutim cvjetnim skupinama i predstavljaju važan rani izvor peluda i nektara za oprašivače.

Uzgoj: Drijen se prema svojim zahtjevima ubraja u toploljubive voćne vrste vapnenastih tala. Najbolje mu odgovaraju neutralna ili blago alkalna tla, sunčani otvoreni položaji te južne, jugoistočne i jugozapadne padine. Podnosi i suše uvjete jer se duboko ukorjenjuje i može osigurati vlagu i u uvjetima s neravnomjerno raspoređenim oborinama. Više vlage treba samo u vrijeme dozrijevanja plodova, što je ovisno o sezoni od kolovoza do rujna. Potpuno je otporan na mraz u drvu i cvijetu. Može se uspješno uzgajati do nadmorske visine od 600 m. Hladni položaji, osobito oni s čestom maglom, ne odgovaraju mu previše. Ne podnosi ni zasjenu ni polusjenu. Osobito nakon sadnje, u razdoblju formiranja uzgojnog oblika, zahtijeva jaču rezidbu. Pri sadnji grma ostavlja se 3–5 glavnih grana koje se skraćuju otprilike za trećinu do polovice. Rez se ponavlja prve tri godine uzgoja. Pri sadnji cijepljene sadnice na deblu krošnja se može oblikovati s provodnicom ili bez nje (šuplja krošnja) na sličan način kao kod jezgričavih ili koštićavih voćaka. Budući da drijen rađa na jednogodišnjim rodnim izbojima, kojih prirodno ima dovoljno, rez se svodi samo na prorjeđivanje grma ili krošnje. U narodnoj medicini drjenine se i danas preporučuju kod probavnih tegoba, osobito crijevnih problema, kako akutnih (poput proljeva i trbušnih grčeva), tako i kroničnih. Ljekovita svojstva plodova drijena poznata su još od antike. S tog su gledišta iskoristivi svi dijelovi biljke (kora, korijen, izboji, plodovi). Kora, korijen ili izboji koristili su se primjerice protiv groznice. Plodovi se mogu koristiti kod crijevnih bolesti. Pripravci od listova, cvjetova i plodova mogu se koristiti pri liječenju probavnih tegoba, anemije te bolesti jetre ili bubrega. Svježi zgusnuti sok dobiven od plodova koristi se pri liječenju šećerne bolesti. Zgusnuti sok u tradicionalnoj se medicini koristi i pri liječenju kožnih bolesti. Meso ploda i ulje dobiveno iz koštica iskoristivi su za liječenje i obnovu oštećenih kožnih tkiva. Drjenine se mogu kombinirati i s drugim, manje vrijednim vrstama voća. U jugozapadnoj Europi plodovi drijena rado se prerađuju u kompote i zimnicu. Kulinarski je zanimljiva upotreba drjenina u miješanim kompotima s brusnicama i kruškama kao prilog divljači. Plodovi se konzerviraju i sušenjem ili zamrzavanjem. Osušenim mljevenim mesom ploda posipa se i meso pečeno na ražnju. Od sušenih drjenina, slično kao od šipka, priprema se ukusan čaj. Od plodova se proizvodi i ukusan sirup s visokim udjelom vitamina. Voće se može stavljati u alkohol ili se od njega može proizvoditi vino ili rakija. Osim vitamina, antocijana i fenolnih tvari plodovi drijena sadrže i veliku količinu kiselina i pektina, koji utječu na sposobnost želiranja. Drijen se stoga logično već stoljećima koristi za pripremu pekmeza, želea i kompota. Pri preradi u prehrambene proizvode uglavnom je potrebno dodati dovoljno šećera.

Autor: Nikol | Revizija: 18.2. 2026