Krupnoplodni drijen 'Bolestraszycki' - kontejner Cornus mas 'Bolestraszycki'

Detaljan opis proizvoda

Krupnoplodni drijen 'Bolestraszycki' - poljska krupnoplodna sorta selekcionirana u arboretumu Bolestraszyce. Raste kao gust, široko stožast grm ili nisko stablo, obično 3–5 m visok i 3–4 m širok. Listovi su nasuprotni, eliptični do jajoliki, 4–10 cm dugi. Ljeti su zasićeno zeleni, a u jesen poprimaju žute do narančaste tonove. Još prije listanja, najčešće u ožujku i travnju, na kratkim se grančicama pojavljuju sitni žuti cvjetovi u snopićima. Cvatnja je izrazito medonosna, a na golim granama u vrtu djeluje poput „zlatne prašine“. Plodovi dozrijevaju od kraja kolovoza do prve polovice rujna. Kruškolikog su oblika, sjajni, tamnocrveni do boje višnje, najčešće oko 3–5 g, a uz dobru ishranu i krupniji. Zreli drijenci prilično čvrsto drže na granama, pa se berba često obavlja u više navrata, otresanjem na ceradu. Okus spaja slatkoću s izraženijom kiselošću, a nakon potpunog omekšavanja aroma postaje punija i manje opora. Plodovi sadrže vitamin C, organske kiseline, antocijane i pektine, zahvaljujući kojima se dobro želiraju. U kuhinji se koriste svježi, sušeni i smrznuti. Tradicionalno se prerađuju u marmelade, želee, sirupe i likere, a zbog boje služe i za aromatiziranje i bojenje miješanih zimnica.

Uzgoj: Prema svojim zahtjevima drijen se ubraja među toploljubive voćne vrste vapnenastih tala. Najviše mu odgovaraju neutralna ili blago alkalna tla te sunčani, otvoreni položaji, južne, jugoistočne i jugozapadne padine. Podnosi i sušnije uvjete jer se duboko ukorjenjuje i može osigurati vlagu i uz neravnomjerno raspoređene oborine. Više vlage treba samo u vrijeme dozrijevanja plodova, što je ovisno o sezoni od kolovoza do rujna. Potpuno je otporan na mraz i u drvu i u cvijetu. Uspješno se uzgaja do nadmorske visine od 600 m. Hladni položaji, osobito oni s čestom maglom, ne odgovaraju mu previše. Ne podnosi ni zasjenu ni polusjenu. Posebno nakon sadnje, u razdoblju oblikovanja uzgojnog oblika, zahtijeva jaču rezidbu. Pri sadnji grma ostavlja se 3–5 glavnih grana koje se skraćuju otprilike za trećinu do polovice. Rez se ponavlja prve tri godine uzgoja. Kod cijepljenog stabla moguće je uzgojiti krošnju s provodnicom ili bez nje (šuplju krošnju), na sličan način kao kod jezgričavog ili koštičavog voća. Budući da drijen rađa na jednogodišnjem rodnom drvu, kojeg prirodno ima dovoljno, rezidba se svodi samo na prorjeđivanje grma ili krošnje. U narodnoj medicini drijenci se i danas preporučuju kod probavnih tegoba, prije svega crijevnih problema, kako akutnih (poput proljeva i trbušnih grčeva), tako i kroničnih. Ljekovito djelovanje plodova drijena poznato je još od antike. S tog su gledišta iskoristivi svi dijelovi biljke (kora, korijenje, izboji, plodovi). Kora, korijenje i izboji koristili su se primjerice protiv groznice. Plodovi se mogu primjenjivati kod crijevnih bolesti. Pripravci od listova, cvjetova i plodova mogu se koristiti kod probavnih tegoba, slabokrvnosti te bolesti jetre ili bubrega. Svježi zgusnuti sok dobiven od plodova koristi se pri liječenju šećerne bolesti. Zgusnuti sok u tradicionalnoj se medicini koristi i kod kožnih bolesti. Meso ploda i ulje dobiveno iz koštica primjenjuju se za liječenje i obnovu oštećenih kožnih tkiva. Drijenci se mogu kombinirati i s drugim, manje vrijednim vrstama voća. U jugozapadnoj Europi plodovi drijena rado se prerađuju u kompote i zimnicu. Kulinarski je zanimljiva upotreba drijenaka u miješanim kompotima s brusnicama i kruškama kao prilogu divljači. Plodovi se konzerviraju i sušenjem ili smrzavanjem. Sušenim mljevenim mesom ploda posipa se i meso pečeno na ražnju. Od sušenih drijenaka, slično kao od šipka, priprema se ukusan čaj. Od plodova se izrađuje i ukusan sirup s visokim udjelom vitamina. Voće se može potapati u alkohol ili se od njega može proizvoditi vino ili rakija. Osim vitamina, antocijana i fenolnih tvari, plodovi drijena sadrže i veliku količinu kiselina i pektina, koji utječu na sposobnost želiranja. Drijen se stoga već stoljećima koristi za pripremu marmelada, želea i kompota. Pri preradi u prehrambene proizvode uglavnom je potrebno dodati dovoljno šećera.

Autor: Nikol | Revizija: 18.2. 2026