Krupnoplodni drijen 'Alosza' Cornus mas 'Alosza'

Detaljan opis proizvoda

Krupnoplodni drijen 'Alosza' - vrlo cijenjena rana sorta drijena koja potječe iz ukrajinske oplemenjivačke škole i ubraja se među najtraženije žutoplodne selekcije za izravnu konzumaciju i preradu. Raste kao vitalan, raširen grm ili manje stablo koje u zrelosti doseže visinu od oko 3 do 4 metra. Odlikuje se vrlo dobrom otpornošću na mraz te visokom otpornošću na sušu i bolesti, zbog čega je ova sorta idealna kultura za ekološki uzgoj bez potrebe za kemijskom zaštitom. Listovi su tamnozeleni, ovalni, s izraženim žilama i tvore gusto, zdravo lišće koje se u jesen boji toplim žutosmeđim tonovima. Kao jedan od prvih vjesnika proljeća ova sorta cvjeta već u ožujku obiljem sitnih žutih cvjetova na golim granama, koji su nezamjenjiv izvor hrane za prve pčele. Glavna su prednost iznimni plodovi koji dozrijevaju vrlo rano, često već u prvoj polovici kolovoza. Plodovi su krupni, teški oko 5 grama, karakterističnog kruškolikog oblika i jedinstvene blistave žute boje koja je u punoj zrelosti gotovo prozirna. Okus je izvrstan, slatko-kiselkast, s nježnom aromom i visokim udjelom vitamina C. Za razliku od uobičajenih crvenih plodova ova žutoplodna sorta u vrtu djeluje vrlo egzotično, a plodovi su na grmu vrlo uočljivi. Sorta se ponajprije primjenjuje u uporabnom dijelu vrta i voćnjacima kao pouzdan i izdašan proizvođač netradicionalnog voća. Zahvaljujući svom izgledu odlično služi i u ukrasnim sadnjama ili kao dio jestivih živica.

Uzgoj: Drijen se prema zahtjevima ubraja u toploljubive voćne vrste vapnenastih tala. Najviše mu odgovaraju neutralna ili blago alkalna tla, sunčani otvoreni položaji te južne, jugoistočne i jugozapadne padine. Podnosi i suše uvjete jer se duboko ukorjenjuje i može osigurati vlagu i u uvjetima s neravnomjerno raspoređenim oborinama. Više vlage treba samo u vrijeme dozrijevanja plodova, što je ovisno o sezoni od kolovoza do rujna. Potpuno je otporan na mraz u drvu i cvijetu. Uspješno se može uzgajati do nadmorske visine od 600 m. Hladni položaji, osobito oni s čestom maglom, ne odgovaraju mu previše. Ne podnosi ni zasjenu ni polusjenu. Osobito nakon sadnje, u razdoblju oblikovanja uzgojnog oblika, zahtijeva jači rez. Pri sadnji grma ostavlja se 3–5 glavnih grana koje se skraćuju za približno jednu trećinu do polovine. Rez se ponavlja prve tri godine uzgoja. Pri sadnji biljke cijepljene na deblu krošnja se može oblikovati s provodnicom ili bez nje (šuplja krošnja) na sličan način kao kod jezgričavog ili koštičavog voća. Budući da drijen rađa na jednogodišnjim rodnim izbojima čija je proizvodnja prirodno dovoljna, rez se svodi samo na prorjeđivanje grma ili krošnje. U narodnoj medicini drijenak se i danas preporučuje kod probavnih tegoba, ponajprije crijevnih problema, kako akutnih (poput proljeva i trbušnih grčeva) tako i kroničnih. Ljekovita svojstva plodova drijena poznata su još od antike. S tog su gledišta iskoristivi svi dijelovi biljke (kora, korijenje, izboji, plodovi). Kora, korijenje ili izboji koristili su se primjerice protiv groznice. Plodovi se mogu koristiti kod crijevnih bolesti. Pripravci od listova, cvjetova i plodova mogu se koristiti u liječenju probavnih tegoba, slabokrvnosti te bolesti jetre ili bubrega. Svježi zgusnuti sok dobiven iz plodova koristi se u liječenju šećerne bolesti. Zgusnuti sok u tradicionalnoj se medicini primjenjuje i kod kožnih bolesti. Meso ploda i ulje dobiveno iz koštica iskoristivi su za liječenje i obnovu oštećenog kožnog tkiva. Drijenak se može kombinirati i s drugim, manje vrijednim vrstama voća. U jugozapadnoj Europi plodovi drijena rado se prerađuju u kompote i zimnicu. Kulinarski je zanimljiva upotreba drijenka u miješanim kompotima s brusnicama i kruškama kao prilog divljači. Plodovi se konzerviraju i sušenjem ili zamrzavanjem. Osušenim mljevenim mesom ploda posipa se i meso s ražnja. Od osušenog drijenka, slično kao od šipka, priprema se ukusan čaj. Od plodova se izrađuje i ukusan sirup s visokim udjelom vitamina. Voće se može potopiti u alkohol ili se od njega može proizvoditi vino ili rakija. Osim vitamina, antocijana i fenolnih tvari plodovi drijena sadrže i veliku količinu kiselina i pektina, koji utječu na sposobnost želiranja. Drijen se stoga logično već stoljećima koristi za pripremu marmelada, želea i kompota. Pri preradi u prehrambene proizvode uglavnom je potrebno dodati dovoljno šećera.

Autor: Kamila | Revizija: 25. 2. 2026