Krokus botanički mix – mješavina sitnocvjetnih vrsta Crocus Botanical Mix

Detaljan opis proizvoda

Krokus botanički mix – mješavina sitnocvjetnih vrsta - mješavina niskih sitnocvjetnih vrsta i kultivara roda Crocus, cijenjena zbog vrlo rane cvatnje, prirodnog izgleda i sposobnosti stvaranja proljetnih šarenih skupina. Botanički krokusi potječu iz različitih područja Europe, Sredozemlja, Balkana, Male Azije i Kavkaza, gdje rastu na livadama, kamenitim padinama, u rijetkom grmlju i na planinskim travnjacima. U mješavinama se najčešće pojavljuju rane vrste i njihovi kultivari manjih cvjetova, primjerice iz skupina Crocus chrysanthus, Crocus tommasinianus, Crocus sieberi ili drugi sitnocvjetni proljetni krokusi. Biljke rastu iz lukovica, imaju uske zelene listove sa svijetlom središnjom prugom i niske cvjetove zdjeličastog do peharastog oblika. Narastu približno 8–12 cm u visinu i 5–8 cm u širinu. Cvatu vrlo rano, najčešće od veljače do ožujka, a na hladnijim položajima i od ožujka do travnja. Boje se, ovisno o sastavu mješavine, kreću od bijele, krem i žute do ljubičaste, plavoljubičaste, lila, purpurne te prugastih ili višebojnih kombinacija. Cvjetovi se otvaraju po sunčanom vremenu i mogu nježno mirisati. Botanički mix prikladan je za travnjake s kasnijom košnjom, ispod listopadnih grmova i stabala, za kamenjare, šljunčane gredice, korita, posude, predvrtove i prirodno oblikovane dijelove vrta. Lijepo ga nadopunjuju visibabe, eranthis, procjepci, puškinije, presličice, rani narcisi i niski botanički tulipani.

Uzgoj:  Prikladan je sunčan do blago polusjenovit položaj, gdje biljke u vrijeme tjeranja imaju dovoljno svjetla, a nakon povlačenja listova suho ljetno mirovanje. Pogodan je za travnjake s kasnijom košnjom, kamenjare, šljunčane gredice, rubove staza, predvrtove, ispod listopadnih grmova i za posude. Tlo treba biti propusno, humusno do mineralno, u proljeće umjereno vlažno, a ljeti radije suše, s pH približno 6,0–7,5. U teškom tlu važna je drenaža od pijeska, sitnog šljunka ili sitne drobine jer gomolji ne podnose dugotrajno zimsko prevlaživanje. Lukovice se sade od rujna do studenoga, obično 5–8 cm duboko, kod većih krokusa i 8–10 cm, vrhom prema gore. Razmak sadnje iznosi 5–8 cm, a za plošnu sadnju računa se oko 80–150 gomolja po m², ovisno o veličini vrste i željenom učinku. Nakon sadnje preporučuje se umjereno zalijevanje radi ukorjenjivanja. Tijekom tjeranja i cvatnje tlo se ne smije potpuno isušiti, a nakon cvatnje zalijevanje se smanjuje. Gnojidba je umjerena, prikladan je zreo kompost ili mala doza gnojiva za lukovičaste biljke pri sadnji i nakon cvatnje. Rez nije potreban, listovi se ostavljaju da prirodno požute i povuku se. U travnjaku se prva košnja provodi tek nakon povlačenja listova. Malč treba biti lagan i propustan, prikladan je sitni šljunak ili tanak sloj lisnatog komposta. U posudi su nužni otvor za otjecanje vode, drenažni sloj i zaštita od prevlaživanja. Proljetni krokusi najčešće cvatu od veljače do travnja, a jesenske vrste od rujna do studenoga. U tlu su otporni na mraz približno do -25 do -29 °C, a u posudama su osjetljiviji. Nakon ukorjenjivanja dobro podnose ljetnu sušu. Najčešći problemi su truljenje u vlažnom tlu, pjegavost lišća, puževi na mladim izbojima, ptice koje oštećuju cvjetove te glodavci koji oštećuju lukovice.

Više na:  Upute za uzgoj lukovičastih biljaka

Autor: Kristýna | Revizija: 09.07. 2026