Krilata kurika 'Blade Runner' Euonymus alatus 'Blade Runner'

Detaljan opis proizvoda

Krilata kurika 'Blade Runner' - kultivar 'Blade Runner' odabrani je oblik gušćeg, kompaktnog rasta, s upadljivo širokim plutenim letvicama na grančicama. Upravo ta „krilca” ostaju ukrasna i nakon opadanja lišća, a zimi na pozadini snijega iscrtavaju nježnu grafiku. Grm raste uspravno do raširenog oblika i u kontinentalnoj Hrvatskoj obično naraste 1,5–1,8 m u visinu i širinu. Listovi su ovalni, dugi 3–7 cm, ljeti tamnozeleni, a od rujna se boje u ružičastokarminske do crvene tonove. U svibnju i lipnju pojavljuju se sitni zelenkastožuti cvjetovi, nakon kojih od rujna dozrijevaju ružičasti do purpurni tobolci. Kad se otvore, otkrivaju jarko narančaste ovoje sjemena, a plodovi se na granama mogu zadržati do studenoga. Biljka je bez trnova, no listovi i plodovi nisu jestivi za ljude i pri konzumaciji mogu izazvati probavne tegobe. U vrtu se ističe kao soliter, u prirodno oblikovanim skupinama i u slobodnoj živici, gdje se lijepo kombinira s četinjačama, ukrasnim travama i kasno cvjetajućim trajnicama. U dobrim uvjetima konačnu veličinu postiže za otprilike 10–20 godina, a zahvaljujući gustom grananju prikladna je i za jednostavno oblikovanje rezom ili bonsaje.

Uzgoj: Najbolje uspijeva na punom suncu, gdje je jesenska obojenost najintenzivnija, a podnosi i polusjenu. Odgovara joj obično vrtno tlo, važni su drenaža i položaj bez prevlaživanja. Prikladan je pH od približno 6,0–7,2, a podnosi i blago vapnenasta tla. U našim se uvjetima sadi obično od ožujka do listopada, a najsigurnija je proljetna i ranojesenska sadnja. Nakon sadnje važno je redovito zalijevanje, a nakon ukorjenjivanja podnosi i kraću sušu. Proljetni dodatak komposta ili gnojiva za grmlje potiče rast, a kasnije je primjerenija umjerena prihrana. Rez se uglavnom ograničava na uklanjanje oštećenih grana krajem zime, a oblikovanje je moguće nakon cvatnje. Otpornost na mraz navodi se do približno -32 do -35 °C, a mladim grmovima pogoduje malč u zoni korijena. U posudi raste sporije, zahtijeva veći volumen supstrata s drenažnim slojem i redovitu nadoknadu hranjiva, a zimi je korijenovu grudu poželjno zaštititi od smrzavanja. Za živicu se preporučuje razmak sadnje od približno 0,6–0,8 m, a u skupinama oko 1 biljka po m². Od bolesti se može pojaviti pepelnica, pjegavost lista, a pri stresu i napad mednjače, od štetnika osobito lisne uši i štitaste uši. Na listovima se mogu pojaviti gusjenice, a ponekad se navode i pipa (Otiorhynchus) te kurikina štitasta uš.

Autor: Nikol | Revizija: 22.2. 2026