Kineska glicinija Wisteria sinensis

Detaljan opis proizvoda

Kineska glicinija - ova listopadna penjačica podrijetlom iz Kine poznata je po raskošnim cvjetovima koji ne bi smjeli nedostajati ni u jednom vrtu. U optimalnim uvjetima može narasti 9 - 12 m. Razvija duge, viseće grozdove koji se pojavljuju na vrhovima grana u proljeće, još prije listanja. Grozdovi su prepuni upadljivih cvjetova, najčešće ljubičaste, ružičaste ili bijele boje. Pojedinačni cvjetovi imaju karakterističan leptirast oblik nalik lađici i izrazito su mirisni. Cvjetovi vrste Wisteria sinensis stvaraju jedinstvene i prekrasne cvjetne kaskade. Prizor je osobito dojmljiv kada biljka obilno cvjeta. Cvjetovi ne privlače samo ljudsko oko nego i brojne oprašivače poput pčela, leptira i bumbara, čime pridonose bioraznolikosti vrta. Listovi vrste Wisteria sinensis su naizmjenični, sastavljeni od 9 do 13 eliptičnih listića, i tvore bogatu, gustu zelenu masu. Svi dijelovi biljke, osobito sjemenke, su otrovni. Primjenjuje se na pergolama, lukovima i čvrstim žicama uz tople zidove, a moguće ju je voditi i uz čvrst kolac u oblik niskog „stabalca“. U kompoziciji se lijepo slaže s ružama, hortenzijama i ukrasnim travama. U usporedbi s japanskom glicinijom ima kraće grozdove, ali cvjeta ranije i istodobno, što odgovara manjim konstrukcijama.

Uzgoj: Glicinija za rast treba snažan oslonac, a treba računati s time da za nekoliko godina može narasti do 10 metara. Sadi se na toplo i sunčano mjesto. Prve 2 do 3 godine glicinijama se posvećuje posebna njega, redovito se gnoje i zalijevaju, a sredinom ljeta važna je prihrana gnojivom s kalijem kako bi tkiva u jesen dozrela. Preko zime je u prvim godinama preporučljivo biljku pokriti granama četinjača. U oštrim zimama može promrznuti, ali obično ponovno potjera. Prije sadnje posuda s biljkom uranja se u vodu dok se temeljito ne natopi. Iskopa se jama dimenzija 40x40x40 cm, na dno se stavi sloj dobro razgrađenog stajskog gnoja ili komposta debljine 10 cm i biljka se posadi. Sadi se 1-2 cm dublje nego što je prije rasla. Sadi se najmanje 30 cm od zida ili druge biljke. Rez: Glicinije zahtijevaju redovitu rezidbu, bez nje bi mogle procvjetati tek nakon 15 godina. Pri sadnji se glavni izboj skrati na 50-70 cm, a bočni izboji na 3 pupa. Tijekom vegetacije, kada bočni jednogodišnji izboji dosegnu 25 cm, prikraćuju se iza 3. do 4. lista (kraći od 15 cm se ne skraćuju). Glavna mladica se ne skraćuje. Kada mladice izrasle iz skraćenih bočnih jednogodišnjih izboja dosegnu duljinu od 25 cm, prikraćuju se iza 5. do 6. lista, a kraće se ostavljaju. Ljetni rez ponavlja se još dva puta, kada prikraćeni izboji dosegnu 15 do 20 cm. Glavna mladica ostavlja se da raste. Druge godine u rano proljeće, kada više ne prijete mrazevi, izboji izrasli prethodne godine režu se iza 5. do 6. pupa, a kraće grančice se ne režu. Vršni izboj se uopće ne reže. Tijekom vegetacije, kada bočni jednogodišnji izboji dosegnu 25 cm, prikraćuju se iza 3. do 4. lista. To se ponavlja svaki put kada mladice dosegnu 25 cm. Glavna mladica ostavlja se da raste. Treće godine nakon sadnje na bočnim granama trebali bi se nalaziti cvjetni pupovi na dvogodišnjem drvu prošlogodišnjih izboja. Kada su produžni izboji dugi i snažni, skraćuju se u rano proljeće iza 5. do 6. pupa, svi ostali ispod glavnog izboja skraćuju se iza 3. do 4. pupa, a kraći i slabiji izboji koji rastu koso i vodoravno se ostavljaju jer se na tim grančicama stvaraju cvjetni pupovi. Ljeti se ponovno prikraćuju mladice dulje od 25 cm. Sljedećih godina glicinija obično više ne treba rezidbu jer pojačano stvaranje cvjetnih grančica slabi rast. Kada vršni izboj prijeđe željenu visinu, veže se u vodoravan položaj. Kod starijih biljaka samo se održavajućim rezom sprječava neželjeni rast.

Autor: Nikol | Revizija: 11.11.2025