Kineska glicinija 'Jako' Wisteria sinensis 'Jako'

Detaljan opis proizvoda

Kineska glicinija 'Jako' - listopadna drvenasta penjačica iz istočne Azije, cijenjena zbog proljetnih grozdova leptirastih cvjetova. Kultivar 'Jako' pripada bijelocvjetnim selekcijama s izrazito mirisnim cvjetovima složenima u duge povijene grozdove, koji uz dobru prihranu mogu biti vrlo dugi. Biljka se ovija suprotno od smjera kazaljki na satu i postupno razvija snažne, odrvenjele izboje koji na konstrukciji ljeti pružaju ugodnu, svijetlu sjenu. Cvatnja dolazi obično u svibnju, često i prije potpunog olistavanja, pa se ističe na pergolama, rešetkama, fasadama i uz ulaz u vrt. Nakon cvatnje mogu se razviti mahune sa sjemenkama. Sjeme i ostali dijelovi glicinije su otrovni i ne smiju biti na dohvat male djece. Listovi su neparno perasti, obično s 9–13 listića, koji ljeti stvaraju nježnu, čipkastu teksturu. Mirisni grozdovi sastoje se od sitnih leptirastih cvjetova s upadljivom zastavicom, boja ostaje čisto bijela, a u hladnijim proljećima djeluje gotovo porculanski. Kasnija naknadna cvatnja na novim izbojima može se pojaviti i ljeti, no glavni učinak ostaje proljetni. Zahvaljujući svijetlom cvijetu lijepo se kombinira s tamnolisnim drvenastim biljkama, s ružama uz pergolu ili s proljetnim lukovicama ispod potpore, gdje cvjetovi stvaraju dojam lagane zavjese.

Uzgoj: Glicinija za rast treba čvrstu potporu, a valja računati s tim da za nekoliko godina može narasti do 10 metara. Sadi se na toplo i sunčano mjesto. Prve 2 do 3 godine glicinijama se posvećuje posebna njega, redovito se gnoje i zalijevaju, a sredinom ljeta važno je prihraniti gnojivom s kalijem kako bi tkiva u jesen dozrela. Za zimu je u prvim godinama preporučljivo biljku prekriti granama četinjača. U oštrim zimama može promrznuti, no obično ponovno potjera. Prije sadnje lonac s biljkom uranja se u posudu s vodom dok se temeljito ne natopi. Iskopa se jama dimenzija 40x40x40 cm, na dno se stavi sloj od 10 cm dobro razgrađenog stajskog gnoja ili komposta i biljka se posadi. Sadi se 1-2 cm dublje nego što je izvorno rasla. Sadi se najmanje 30 cm od zida ili druge biljke. Rez: Glicinije zahtijevaju redovitu rezidbu, bez nje bi mogle procvjetati tek nakon 15 godina. Pri sadnji glavni izboj skraćuje se na 50-70 cm, a bočni izboji na 3 pupa. Tijekom vegetacije, kada bočni jednogodišnji izboji dosegnu 25 cm, prikraćuju se iza 3. do 4. lista (kraći od 15 cm ne skraćuju se). Glavna mladica se ne skraćuje. Kada mladice izrasle iz bočnih skraćenih jednogodišnjih izboja dosegnu duljinu od 25 cm, prikraćuju se iza 5. do 6. lista, a kraće se ostavljaju. Ljetni rez ponavlja se još dva puta, kada prikraćeni izboji dosegnu 15 do 20 cm. Glavna mladica ostavlja se da raste. Druge godine u rano proljeće, kada više ne prijete mrazevi, izboji izrasli prethodne godine režu se iza 5. do 6. pupa, a kraće grančice se ne režu. Vršni izboj se uopće ne reže. Tijekom vegetacije, kada bočni jednogodišnji izboji dosegnu 25 cm, prikraćuju se iza 3. do 4. lista. To se ponavlja kad god mladice dosegnu 25 cm. Glavna mladica ostavlja se da raste. Treće godine nakon sadnje na bočnim granama trebali bi se nalaziti cvjetni pupovi na dvogodišnjem drvu prošlogodišnjih izboja. Kada su produžni izboji dugi i snažni, u rano proljeće skraćuju se iza 5. do 6. pupa, svi ostali ispod glavnog izboja skraćuju se iza 3. do 4. pupa, a kraći i slabiji izboji koji rastu koso i vodoravno ostavljaju se jer se na tim grančicama stvaraju cvjetni pupovi. Ljeti se ponovno prikraćuju mladice dulje od 25 cm. U sljedećim godinama glicinija obično više ne treba rezidbu, jer pojačano stvaranje cvjetnih grančica slabi rast. Kada vršni izboj premaši željenu visinu, privezuje se u vodoravan položaj. Kod starijih biljaka samo se održavajućim rezom sprječava neželjeni rast.

Autor: Nikol | Revizija: 13.2.2026