Kineska glicinija 'Blue Sapphire' Wisteria sinensis 'Blue Sapphire'

Detaljan opis proizvoda

Kineska glicinija 'Blue Sapphire' - ubraja se među listopadne penjačice koje se ovijaju ulijevo i s godinama stvaraju čvrsto, dugovječno drvo. Vrsta potječe iz središnje Kine, gdje raste na rubovima svijetlih šuma. Kultivar 'Blue Sapphire' u europskom se asortimanu navodi kao novozelandska selekcija, a u nekim katalozima svrstava se u krug skupine 'Prolific'. U kontinentalnoj Hrvatskoj obično doseže 6–10 m visine i 3–6 m širine, ovisno o staništu i načinu vođenja. Listovi su neparno perasti, najčešće s 9–13 listića, pri listanju nježno brončani, tijekom sezone zasićeno zeleni, a u jesen požute. Cvjeta rano, u travnju i svibnju, često još prije listanja. Razvija povijene, guste grozdove duge približno 20–30 cm u plavoljubičastoj nijansi sa svjetlijim okom. Pojedinačni cvjetići slatko mirišu i otvaraju se gotovo istodobno pa stvaraju neprekinute zavjese. U toplim ljetima može se pojaviti i slabija ljetna cvatnja. Nakon cvatnje razvijaju se uske, baršunasto dlakave mahune koje ponekad ostaju na biljci do zime. Cvjetove redovito posjećuju pčele i bumbari. U vrtnoj kompoziciji dolazi do izražaja na pergolama, lukovima i čvrstim zidovima, gdje se zavjese cvjetova lijepo ističu. Rezani grozdovi u vazi traju nekoliko dana. Svi dijelovi biljke, osobito sjemenke, su otrovni.

Uzgoj: Glicinija za rast treba snažan potporanj, uz napomenu da za nekoliko godina može narasti i do 10 m. Sadi se na topao i sunčan položaj. Prve 2 do 3 godine glicinijama se posvećuje posebna njega, redovito se gnoje i zalijevaju, a sredinom ljeta važna je prihrana gnojivom s kalijem kako bi tkiva u jesen dozrela. Za zimu se u prvim godinama preporučuje prekrivanje biljke granama četinjača. U oštrim zimama može promrznuti, ali obično ponovno potjera. Prije sadnje posuda s biljkom uranja se u vodu dok se temeljito ne natopi. Iskopa se jama dimenzija 40x40x40 cm, na dno se stavi sloj dobro razgrađenog stajskog gnoja ili komposta debljine 10 cm i biljka se posadi. Sadi se 1-2 cm dublje nego što je prvotno rasla. Preporučuje se saditi najmanje 30 cm od zida ili druge biljke. Rez: glicinije zahtijevaju redovitu rezidbu, bez nje bi mogle procvjetati tek nakon 15 godina. Pri sadnji glavni se izboj skraćuje na 50-70 cm, a bočni izboji na 3 pupa. Tijekom vegetacije, kada bočni jednogodišnji izboji dosegnu 25 cm, zakidaju se iza 3. do 4. lista (kraći od 15 cm se ne skraćuju). Glavna mladica se ne skraćuje. Kada mladice izrasle iz bočnih skraćenih jednogodišnjih izboja dosegnu duljinu od 25 cm, zakidaju se iza 5. do 6. lista, a kraće se ostavljaju. Ljetni rez ponavlja se još dvaput, kada zakinuti izboji dosegnu 15 do 20 cm. Glavna mladica ostavlja se da raste. Druge godine u rano proljeće, kada više ne prijete mrazevi, izboji izrasli prethodne godine režu se iza 5. do 6. pupa, a kraće grančice se ne režu. Vršni izboj se uopće ne reže. Tijekom vegetacije, kada bočni jednogodišnji izboji dosegnu 25 cm, zakidaju se iza 3. do 4. lista. To se ponavlja kad god mladice dosegnu 25 cm. Glavna mladica ostavlja se da raste. Treće godine nakon sadnje na bočnim granama trebali bi se nalaziti cvjetni pupovi na dvogodišnjem drvu prošlogodišnjih izboja. Kada su produžni izboji dugi i snažni, u rano proljeće skraćuju se iza 5. do 6. pupa, svi ostali ispod glavnog izboja skraćuju se iza 3. do 4. pupa, a kraći i slabiji izboji koji rastu koso i vodoravno ostavljaju se jer se na tim grančicama stvaraju cvjetni pupovi. Ljeti se ponovno zakidaju mladice dulje od 25 cm. Sljedećih godina glicinija obično više ne treba rez jer pojačano stvaranje cvjetnih grančica slabi rast. Kada vršni izboj premaši željenu visinu, vezuje se u vodoravan položaj. Kod starijih biljaka rezom održavanja sprječava se samo neželjeni rast.

 Autor: Nikol | Revizija: 11.11.2025