Kineska glicinija 'Amethyst' Wisteria sinensis 'Amethyst'

Detaljan opis proizvoda

Kineska glicinija 'Amethyst' - listopadna penjačica podrijetlom iz istočne Azije, koja se ovija ulijevo. U vrtovima stvara čvrste, dugovječne skeletne izboje i lako se vodi po rešetkama i napetim žicama. Listovi su neparno perasti, s 9–13 liski, pri listanju često brončanog tona, tijekom sezone zasićeno zeleni, a u jesen požute. Kultivar se navodi i pod sinonimom 'Caroline'. Ističe se ljubičastoplavom nijansom i snažnim mirisom cvjetova. Cvate rano, u travnju i svibnju, često još prije listanja. Nosi viseće grozdove duge oko 20–25 cm, čiji se cvjetići otvaraju istodobno i stvaraju neprekinute zavjese. U toplim ljetima može slabije ponovno cvasti početkom ljeta. Nakon cvatnje razvijaju se uske, baršunasto dlakave mahune koje često ostaju na biljci do zime. U zrelosti, ovisno o staništu i načinu vođenja, doseže približno 6–10 m visine i 3–6 m širine, zbog čega se ističe na pergolama, lukovima i čvrstim zidovima. Cvjetove obilno posjećuju pčele i bumbari, a prikladni su i za rezano cvijeće. U vrtnim kompozicijama lijepo se slaže s ružama, hortenzijama i ukrasnim travama, a nježni grozdovi stvaraju kontrast sa šarom lišća japanskih javora. Svi dijelovi biljke su otrovni.

Uzgoj: Glicinija za rast treba snažan oslonac, a valja računati s tim da za nekoliko godina može narasti do 10 metara. Sadi se na toplo i sunčano mjesto. Prve 2 do 3 godine glicinijama se posvećuje posebna njega, redovito se gnoje i zalijevaju, a sredinom ljeta važna je prihrana gnojivom s kalijem kako bi tkiva do jeseni sazrela. Za zimu se u prvim godinama preporučuje pokriti biljku granama četinjača. U oštrim zimama može promrznuti, ali obično ponovno potjera. Prije sadnje posuda s biljkom uranja se u vodu dok se temeljito ne natopi. Iskopa se jama dimenzija 40x40x40 cm, na dno se stavi sloj dobro razgrađenog stajskog gnoja ili komposta debljine 10 cm i biljka se posadi. Sadi se 1-2 cm dublje nego što je prije rasla. Preporučuje se saditi najmanje 30 cm od zida ili druge biljke. Rez: Glicinije zahtijevaju redovitu rezidbu, bez nje bi mogle procvasti tek nakon 15 godina. Pri sadnji glavni se izboj skraćuje na 50-70 cm, a bočni izboji na 3 pupa. Tijekom vegetacije, kada bočni jednogodišnji izboji dosegnu 25 cm, prikraćuju se iza 3. do 4. lista (kraći od 15 cm ne skraćuju se). Glavna mladica se ne skraćuje. Kada mladice izrasle iz skraćenih bočnih jednogodišnjih izboja dosegnu duljinu od 25 cm, prikraćuju se iza 5. do 6. lista, a kraće se ostavljaju. Ljetni rez ponavlja se još dvaput, kada prikraćeni izboji dosegnu 15 do 20 cm. Glavna mladica ostavlja se da raste. Druge godine u rano proljeće, kada više ne prijete mrazevi, izboji izrasli prethodne godine režu se iza 5. do 6. pupa, a kraće grančice ne režu se. Vršni izboj uopće se ne reže. Tijekom vegetacije, kada bočni jednogodišnji izboji dosegnu 25 cm, prikraćuju se iza 3. do 4. lista. To se ponavlja kad god mladice dosegnu 25 cm. Glavna mladica ostavlja se da raste. Treće godine nakon sadnje na bočnim granama trebali bi se nalaziti cvjetni pupovi na dvogodišnjem drvu prošlogodišnjih izboja. Kada su produžni izboji dugi i snažni, u rano proljeće skraćuju se iza 5. do 6. pupa, svi ostali ispod glavnog izboja skraćuju se iza 3. do 4. pupa, a kraći i slabiji izboji koji rastu koso i vodoravno ostavljaju se jer se na tim grančicama stvaraju cvjetni pupovi. Ljeti se ponovno prikraćuju mladice dulje od 25 cm. U sljedećim godinama glicinija obično više ne treba rezidbu, jer pojačano stvaranje cvjetnih grančica slabi rast. Kada vršni izboj prijeđe željenu visinu, vezivanjem se usmjerava u vodoravni položaj. Kod starijih biljaka samo se održavajućim rezom sprječava neželjeni rast.

Autor: Nikol | Revizija: 11.11.2025