Kanarska datulja Phoenix canariensis

Detaljan opis proizvoda

Kanarska datulja - endemska je vrsta s Kanarskih otoka, gdje raste u širokom rasponu staništa, od obale do planinskih padina. Ova vrsta palme odlikuje se masivnim deblom, u zrelosti širokim do 40 cm, prekrivenim rombičnim ožiljcima otpalih listova. Listovi su bogato perasti, lučno svinuti i mogu doseći duljinu od 1,5–3 m (u posudama su obično kraći). Pojedinačne liske su krute, zasićeno zelene i pri osnovi peteljke prelaze u oštre, opasne trnove, na što treba paziti pri rukovanju. Cvatovi su bogate metlice, a kod ženskih biljaka nakon oprašivanja razvijaju se sitni narančastosmeđi plodovi. Ti su plodovi tehnički jestivi, ali nemaju mesa ni slatkoće običnih datulja, pa se koriste prije kao hrana za životinje ili u dekoraterstvu. U interijerskoj kompoziciji ima ulogu dominantnog vertikalnog elementa koji odlično nadopunjuje moderan i klasičan dizajn. Biljka djeluje kao prirodni pročišćivač zraka, a njezina prisutnost dokazano smanjuje stres i povećava estetsku vrijednost okoline.

Uzgoj: U klimatskim uvjetima kontinentalne Hrvatske zahtijeva poštovanje sezonskog ciklusa. Biljke se sade u duboke posude s kvalitetnom drenažom na dnu jer ne podnose prevlaživanje korijena. Idealan supstrat mješavina je busenske zemlje, lisnjače, pijeska i treseta blago kisele do neutralne pH vrijednosti (6,0–7,5). Položaj mora biti što svjetliji, najbolje na izravnom suncu, gdje tkiva optimalno dozrijevaju, a listovi postaju čvrsti. Od svibnja do listopada preporučuje se boravak na otvorenom, pri čemu zalijevanje mora biti redovito i obilno kako se korijenova gruda ne bi potpuno isušila. Gnojidba se provodi svaka dva tjedna specijalnim gnojivom za palme. Za uspješnu cvatnju i zdrav rast nužno je hladno prezimljavanje pri temperaturama od 5–12 °C na svijetlom mjestu. Biljka je otporna na mraz samo kratkotrajno, oko -4 °C do -6 °C (starije biljke), pa je u kontinentalnoj Hrvatskoj cjelogodišnji uzgoj na otvorenom nemoguć. Rez se ograničava isključivo na uklanjanje potpuno suhih donjih listova, a vršni pup (srce palme) nikada se ne reže jer bi to dovelo do propadanja biljke. Među najčešće štetnike ubrajaju se grinje i štitaste uši pri presuhom prezimljavanju.

Autor: Kristýna | Revizija: 13.05. 2026