Kamčatska borovnica 'Wojtek' Lonicera kamtschatica 'Wojtek'

Detaljan opis proizvoda

Kamčatska borovnica 'Wojtek'  - ubraja se među krupnoplodne sorte uzgojene u Poljskoj selekcijom ruskih sijanaca. Tvori umjereno bujan, gusto razgranat grm visine približno 1,5–2 m i slične širine, blago uzdignutog do polukuglastog habitusa koji zadržava kompaktan oblik i bez jače rezidbe. Grane su lučno uzdignute, sivosmeđe kore, a mladi izboji zeleni do blago crvenkasti. Listovi su nasuprotni, eliptični do jajoliki, dugi 3–6 cm, s lica mat zeleni, a s naličja svjetliji, pa grm od proljeća do jeseni djeluje svježe. U travnju se u pazušcima listova pojavljuju sitni žućkastobijeli cjevasti cvjetovi u parovima, otporni na kratkotrajne proljetne mrazeve, koji pčelama i drugim kukcima oprašivačima pružaju rani izvor peluda i nektara. 'Wojtek' je stranooplodna sorta, pa za bogat zametak plodova pogoduje uzgoj s drugim sortama kamčatske borovnice sličnog vremena cvatnje, primjerice 'Bakczarskij Velikan', 'Boreal Blizzard', 'Boreal Beast', 'Boreal Beauty' ili 'Aurora'. Bobe su krupne, izduženo bačvaste do blago zakrivljene, tamnoplave boje s izraženim maškom, duge približno 2–3 cm i mase oko 1–2 g. U našim uvjetima dozrijevaju uglavnom od kraja svibnja do lipnja, često prije većine vrtnih jagoda, i tako daju vrlo ranu berbu sitnog voća. Meso ploda je sočno, slatkokiselo, u punoj zrelosti s nježnom notom koja podsjeća na šumske borovnice, bez izražene gorčine. Plodovi se koriste za jelo u svježem stanju, u voćnim salatama, desertima, džemovima, kompotu, domaćim sirupima te za zamrzavanje, pri čemu dobro zadržavaju okus i boju. Bobe sadrže vitamin C, antocijanska bojila, vlakna i minerale te su nutritivno zanimljiv dodatak raznolikoj prehrani.

Uzgoj:  Dugotrajno podnosi zimske temperature duboko ispod −30 °C, a cvjetovi izdržavaju kratkotrajne proljetne mrazeve od nekoliko stupnjeva ispod ništice, što omogućuje pouzdan urod i u hladnijim područjima. Najbolje uspijeva na punom suncu, gdje daje najobilniji zametak i dobro obojene plodove. Raste i u blagoj polusjeni, no berba je tada nešto slabija. Položaj treba biti zaštićen, ali dobro prozračen, bez dugotrajno prevlažnog tla. Tlo je idealno srednje teško do lakše, ilovasto ili ilovasto-pjeskovito, dobro propusno, s većim udjelom humusa i blago kiselom do neutralnom reakcijom u rasponu pH približno 6–7. Neprikladna su teška, zbijena i trajno prevlažna tla, kao i izrazito kiseli supstrati za biljke vrištine. Biljke se najčešće sade u proljeće ili u jesen, a sadnice u kontejneru mogu se saditi od proljeća do jeseni uz temeljito zalijevanje nakon sadnje. Preporučeni razmak sadnje u vrtu iznosi približno 1–1,5 m između grmova i 2–3 m između redova. U prvim godinama provodi se samo lagani uzgojni i zdravstveni rez, pri kojem se uklanjaju slabi, ukriženi ili oštećeni izboji. Otprilike nakon 6–7 godina započinje postupno pomlađivanje, pri kojem se svake godine dio najstarijih grana odreže pri dnu, a ostavljaju se mlađi, rodniji izboji. Zalijevanje je važno ponajprije u prvoj godini nakon sadnje i tijekom duljih sušnih razdoblja, inače kamčatska borovnica razmjerno dobro podnosi kratku sušu. Gnojidba se provodi prema načelima za voćne grmove – u proljeće je prikladno dodati kompost ili sporotopivo gnojivo, a ljeti se veće količine dušika ograničavaju kako bi drvo stiglo sazrjeti prije zime. Površina ispod grmova održava se malčiranom pokošenom travom, lišćem ili sječkom, što smanjuje isparavanje i rast korova. Kamčatska borovnica uglavnom je zdrava, samo se iznimno pojavljuju lisne uši ili pepelnica, a pri dobroj kondiciji nasada obično je dovoljna blaga, preventivno usmjerena njega. U vrtnoj kompoziciji primjenjuje se u jestivim mješovitim nasadima, u nižim slobodnim živicama te kao soliter u blizini mjesta za odmor, gdje se rani plodovi mogu udobno brati. Budući da je u Sibiru vegetacijsko razdoblje kratko, listovi se suše već tijekom srpnja.

Autor: Nikol | Revizija: 3.12.2025

Više na:  Upute za uzgoj kamčatske borovnice