Kamčatska borovnica 'Jugana' Lonicera kamtschatica 'Jugana'

Detaljan opis proizvoda

Kamčatska borovnica 'Jugana' - voćni grm podrijetlom s Kamčatke, Sahalina i planinskih područja sjevernog Japana. U prirodnom okruženju raste na hladnim, vlažnim i otvorenim staništima, gdje podnosi duge zime i kratka ljeta. Sorta 'Jugana', uzgojena u Rusiji u sklopu programa usmjerenog na poboljšanje okusa i čvrstoće plodova, danas je cijenjena diljem Europe i Sjeverne Amerike zbog stabilne rodnosti i otpornosti. Grm doseže visinu od 1,6-1,8 m i sličnu širinu, ima poluraširen do uspravan habitus s dobrim stvaranjem rodnog drva. Listovi su eliptični, mat zeleni, nježne teksture tipične za rod Lonicera. Cvjetovi se pojavljuju u travnju, krem žute su boje i vrlo otporni na proljetne mrazeve, što osigurava dobar zametak plodova i u hladnijim krajevima. Plodovi su izduženi, dugi 2,5-3 cm, čvrsti, s tamnoplavim maškom. Okus je sladak, aromatičan, s laganom voćnom notom i minimalnom gorčinom. Zahvaljujući čvršćem mesu ploda, plodovi manje otpadaju, što je važna prednost u usporedbi s nekim starijim sortama. Dozrijevanje nastupa srednje rano - najčešće u prvoj polovici lipnja. Plodovi su prikladni za jelo u svježem stanju, za zamrzavanje te za preradu u džemove, sokove ili za sušenje. Sadrže visoku količinu antocijana, vitamina C i prirodnih antioksidansa.

Uzgoj:  Dugotrajno podnosi zimske temperature znatno ispod -30 °C, a cvjetovi izdržavaju kratkotrajne proljetne mrazeve od nekoliko stupnjeva ispod ništice, što omogućuje pouzdan urod i u hladnijim krajevima. Najbolje uspijeva na punom suncu, gdje zameće najviše plodova i oni se dobro oboje. Raste i u laganoj polusjeni, no berba je tada nešto manja. Položaj treba biti zaštićen, ali dobro prozračan, bez dugotrajno prevlažnog tla. Tlo je idealno srednje teško do lakše, ilovasto ili ilovasto-pjeskovito, dobro propusno, s većim udjelom humusa i blago kiselom do neutralnom reakcijom u rasponu pH od približno 6-7. Neprikladna su teška, zbijena i trajno prevlažna tla te izrazito kiseli supstrati namijenjeni biljkama vrištine. Biljke se najčešće sade u proljeće ili u jesen, a sadnice u kontejneru mogu se saditi od proljeća do jeseni uz temeljito zalijevanje nakon sadnje. Preporučeni razmak sadnje u vrtu je približno 1-1,5 m između grmova i 2-3 m između redova. U prvim godinama provodi se samo lagana uzgojna i sanitarna rezidba, pri kojoj se uklanjaju slabi, ukriženi ili oštećeni izboji. Otprilike nakon 6-7 godina započinje postupno pomlađivanje, pri kojem se svake godine uz osnovu izreže dio najstarijih grana, a ostavljaju se mlađi, rodniji izboji. Zalijevanje je važno ponajprije u prvoj godini nakon sadnje i tijekom duljih razdoblja suše, inače kamčatska borovnica kratkotrajnu sušu podnosi razmjerno dobro. Gnojidba se provodi prema načelima za voćne grmove - u proljeće je prikladno dodati kompost ili sporotopivo gnojivo, a ljeti se veće doze dušika ograničavaju kako bi drvo stiglo sazrijeti prije zime. Površina ispod grmova održava se malčiranom pokošenom travom, lišćem ili sječkom, što smanjuje isparavanje i rast korova. Kamčatska borovnica uglavnom je zdrava, a tek se iznimno pojavljuju lisne uši ili pepelnica. Uz dobru kondiciju nasada obično je dovoljna blaga, preventivno usmjerena njega. U vrtnoj kompoziciji dolazi do izražaja u jestivim mješovitim nasadima, u nižim slobodnim živicama te kao soliter u blizini mjesta za sjedenje, gdje se rani plodovi mogu udobno brati. Budući da je vegetacijsko razdoblje u Sibiru kratko, listovi se suše već tijekom srpnja.

Više na: Upute za uzgoj kamčatske borovnice

Autor: Jana| Revizija: 5.12. 2025