Kadulja 'Salmia Pink' - Salvia 'Salmia Pink' Salvia 'Salmia Pink'

Detaljan opis proizvoda

Kadulja 'Salmia Pink' - suvremeni kompaktni kultivar kadulje, uzgojen za dugu i ponovljenu cvatnju. Vrsta potječe s otvorenih stepa i suhih livada srednje i jugoistočne Europe do zapadne Azije, gdje raste na propusnim tlima s visokim udjelom mineralnih čestica. Kultivar 'Salmia Pink' stvara guste, dobro razgranate busene visine oko 30–40 cm i širine 35–45 cm. Listovi su duguljasti, blago naborani, zasićeno zeleni i aromatični zbog eteričnih ulja tipičnih za kadulje. Od svibnja do listopada iznad lišća pojavljuju se uski klasovi sitnih ružičastih cvjetova, koji su važan izvor nektara za pčele, bumbare i leptire. Nakon uklanjanja ocvalih stabljika kultivar često ponovno cvjeta tijekom ljeta sve do početka jeseni. Zbog kompaktnog rasta prikladan je za manje vrtove, posude, šljunčane nasade i mješovite kompozicije trajnica s lavandom, mačjom metvicom, žednjakom ili ukrasnim travama. U suvremenim nasadima djeluje prirodno, a pritom stabilno zadržava oblik i ne raspada se. Aromatično lišće tradicionalno se povezuje s primjenom kadulje u narodnom travarstvu, osobito zbog sadržaja eteričnih ulja i aromatičnih tvari.

Uzgoj:  Najbolje uspijeva na punom suncu do blage polusjene, u propusnom tlu koje se nakon kiše brzo prosuši. Optimalan je ilovasto-pjeskoviti do šljunkoviti supstrat s pH oko 6,0–7,5, a u težim tlima pomažu primiješani šljunak, sadnja na blago povišeno mjesto i malč od sitnog drobljenca. Mlade biljke zalijevaju se redovito, nakon ukorjenjivanja zalijevanje je potrebno samo tijekom dulje suše, a pretjerana gnojidba dušikom dovodi do bujnijeg rasta i slabije stabilnosti cvjetnih stapki. Cvatnju potiče rezanje ocvalih stapki, a u proljeće se obično uklanjaju ostaci prošlogodišnjih izboja neposredno iznad lisne rozete. Biljke se sade od ožujka do listopada, preporučeni razmak sadnje je oko 35–40 cm, odnosno približno 6–8 komada po 1 m². Za uzgoj u posudama odabire se veći volumen i drenažni sloj, a zalijevanje je češće nego u gredici, ali bez stalnog prevlaživanja. Otpornost na mraz je visoka i u uobičajenim uvjetima većine područja kontinentalne Hrvatske prezimljuje bez zaštite, okvirno do −30 °C, a zimska oštećenja prijete prije svega u teškom i mokrom tlu. U toplom i suhom ljetu vrlo je otporna, od bolesti se u pregustim nasadima mogu pojaviti pepelnica ili pjegavost lišća, a štetnici su obično ograničeni na lisne uši na mladim vrhovima, iznimno na puževe kod tek posađenih biljaka.

Autor: Jana | Revizija: 13.05. 2026