Jasenolisni javor 'Aureomarginatum' Acer negundo 'Aureomarginatum'

Detaljan opis proizvoda

Jasenolisni javor 'Aureomarginatum' - listopadni ukrasni kultivar javora. Potječe od vrste Acer negundo, podrijetlom iz Sjeverne Amerike. Kultivar 'Aureomarginatum' uzgaja se zbog izrazito šarenog lišća. Raste brzo kao manje do srednje veliko stablo, ponekad i kao veći raširen grm. Krošnja je široko uspravna, a kasnije nepravilno ovalna. U kontinentalnoj Hrvatskoj obično doseže 6–10 m visine i 4–6 m širine. Mladice su zelene, a starija kora sivosmeđa. Listovi su nasuprotni i neparno perasti, dugi do oko 20 cm. Najčešće se sastoje od 3–7 jajastih do duguljasto jajastih listića. Sredina lista je zelena do tamnozelena, a rub široko krem-žut do boje vrhnja. U jesen lišće požuti i postupno otpada. Cvjetovi se pojavljuju u ožujku i travnju, prije listanja ili za vrijeme listanja. Sitni su, zelenkastožuti i bez izraženog mirisa. Jasenolisni javor je dvodoma biljka, pa se muški i ženski cvjetovi obično nalaze na različitim biljkama. Plodovi ženskih biljaka su parne krilate perute, koje kod osnovne vrste mogu potaknuti samonikli rast. Ističe se kao soliter na travnjaku i kao svijetli naglasak u parku, većem vrtu ili gradskom zelenilu.

Jasenolisni javor potječe iz Sjeverne Amerike. To je brzorastuće stablo, često s više debala. Obično doseže visinu od 10-15 m. Raste nepravilno i ima karakterističnu krošnju, pa ga se ponekad smatra više grmom nego stablom. Grančice su mu graškastozelene i prekrivene maškom, a kasnije poprimaju žućkastosmeđ ton. Listovi jasenolisnog javora su listopadni i papirnati te dosežu duljinu od 10-25 cm. Nalikuju lišću jasena. Sastoje se od 3 do 7, rijetko i do 9 jajasto duguljastih listića. Cvjetovi su žutozeleni i oblikuju duge, nitaste grozdove, vrlo privlačne pčelama. U jesen lišće poprima žute tonove, što stablu daje dodatnu privlačnost. Ljeti svijetlozeleni listovi unose svježinu u krajolik. Ova je biljka doslovno čudo kad je riječ o otpornosti i prilagodljivosti najrazličitijim uvjetima. Brzo raste na gotovo svim vrstama tla, od prevlažnih do suhih položaja. Uspijeva i na vrlo siromašnim tlima te podnosi dim i prašinu. Jedino što zaista ne podnosi je sjena, jer je to stablo koje voli sunce. Zbog sposobnosti da podnosi različite uvjete tla često se sadi u parkovima i na javnim površinama. To je pionirska drvenasta biljka koja se može slobodno saditi i u vrlo loše tlo te na vrlo ekstremna staništa.

Uzgoj: Jasenolisni javori traže sunčan do polusjenovit položaj. Na suncu je šara lišća izraženija, no na vrućim i suhim položajima svijetli rub listova može se sušiti. Vrsta je prilagodljiva te podnosi uobičajena vrtna tla, gradske uvjete, vjetar, onečišćen zrak i, nakon ukorjenjivanja, povremenu sušu. Najbolje raste u dubljem ilovastom do ilovasto-pjeskovitom tlu, umjereno hranjivom, umjereno vlažnom i propusnom. Odgovarajući pH je približno 6,0–7,8. Dugotrajno prevlaživanje, jako zbijeno tlo i ekstremno suha šljunkovita tla usporavaju rast. Biljke u kontejneru sade se od ožujka do studenoga. Nakon sadnje preporučuje se redovito zalijevanje tijekom prve dvije sezone, a kasnije uglavnom za vrijeme duge suše. Malč od kompostirane sječke ili lisnatog komposta debljine 5–7 cm zadržava vlagu i štiti korijenje. Dovoljna je umjerena gnojidba, u proljeće kompostom ili sporodjelujućim gnojivom. Rez se provodi ponajprije radi uklanjanja suhih, oštećenih i ukriženih grana te zelenih povratnih izboja bez šare. Najprikladnije vrijeme je kraj ljeta. Otpornost na mraz dozrelih biljaka navodi se približno od -29 do -34 °C. Preporučeni razmak sadnje za soliter je 5–7 m, a u slobodnoj skupini 4–5 m. 

Autor: Nikol | Revizija: 25.6. 2026