Japanski kišobranasti bor Sciadopitys verticillata

Detaljan opis proizvoda

Japanski kišobranasti bor - fascinantna četinjača koja se često naziva "živi fosil", s karakterističnim obilježjima po kojima se razlikuje od ostalih stabala. Ovo stablo, koje obično doseže visinu od oko 10 metara, potječe iz Japana, gdje se smatra rijetkom vrstom, pa čak i nacionalnim blagom. Njegovu lijepu, stožastu i kompaktnu krošnju krase sjajne, tamnozelene iglice koje stvaraju elegantan spiralni uzorak. Iglice su jedinstvene - četverobridne i raspoređene u pršljenaste snopove, što biljci daje nježan i oku ugodan izgled koji se ističe u krajoliku. Meke su i gotovo mesnate, duge 5-12 cm, savitljive, tamnozelene i upadljivo sjajne. Rastu u snopovima koji podsjećaju na oblik otvorenog kišobrana. Raste polako, a brzina rasta ovisi o njezi koja mu se pruža. Posebno se ističe kao zanimljiv soliter, često kao kolekcionarska drvenasta biljka, i savršeno se uklapa u prizore nadahnute japanskim vrtovima. Njegova gruba tekstura dolazi do izražaja u kombinaciji s drugim stožastim četinjačama, a skladne zajednice tvori s rododendronima, travama, papratima i višim trajnicama. Japanski kišobranasti bor jasan je izbor za one koji traže iznimno stablo jedinstvena izgleda koje će ukrasiti svaki prostor i privući poglede ljubitelja prirode.

Uzgoj: Zahtijeva položaj u blagoj polusjeni, osobito u mladosti, jer izravno ljetno sunce može uzrokovati ožegotine iglica, dok u zrelosti podnosi i puno sunce uz dovoljnu vlažnost tla. Idealno je duboko, humusno, kiselo do blago kiselo tlo, dobro propusno i bogato hranjivima, a biljka ne podnosi vapnenastu podlogu ni stajaću vodu. Zalijevanje mora biti redovito i obilno kako bi supstrat stalno bio blago vlažan, i to i zimi tijekom dana bez mraza, kako bi se spriječilo fiziološko isušivanje. Gnojidba se provodi od proljeća do sredine ljeta posebnim gnojivima za ukrasne drvenaste biljke ili acidofilne biljke s niskim udjelom kalcija. Rez obično nije potreban jer biljka raste vrlo sporo i prirodno zadržava pravilan piramidalni oblik. Po potrebi se početkom proljeća mogu tek pažljivo ukloniti suhe ili oštećene grane. Pri sadnji više primjeraka, koja se može obaviti od proljeća do jeseni, preporučuje se razmak sadnje od 3–5 metara s obzirom na vrlo spor rast i buduću širinu krošnje. Iako je biljka u zrelosti otporna na mraz do oko -25 °C, mlade sadnice u prvim godinama nakon sadnje zahtijevaju temeljitu zimsku zaštitu od netkanog tekstila i debeli sloj malča od kore oko korijena.

Autor: Lucie | Revizija: 14.3. 2026