Japanski javor 'Shishigashira' Acer palmatum 'Shishigashira'

Detaljan opis proizvoda

Japanski javor 'Shishigashira' - poznat i pod nazivom „Lavlja glava“, tradicionalni je japanski kultivar koji se uzgaja još od 19. stoljeća. Potječe iz Japana, gdje vrsta Acer palmatum raste u podrastu planinskih šuma. Kultivar se ističe kompaktnim, uspravnim habitusom i iznimno karakterističnim listovima. Oni su manji, s 5–7 kratkih, skraćenih režnjeva, snažno nakovrčani i zbijeni duž grana, čime stvaraju plastičan, gotovo kiparski dojam. Tijekom proljeća i ljeta listovi su tamnozeleni, a ujesen se boje u narančaste, bakrene do crvene tonove, ovisno o staništu i vremenskim prilikama. U uvjetima kontinentalne Hrvatske obično doseže visinu od 2–4 m i širinu od 1,5–2,5 m. Raste sporo, godišnji prirast iznosi približno 15–25 cm. Cvjetovi su sitni, purpurni i pojavljuju se od travnja do svibnja, no ukrasna vrijednost leži prije svega u lišću i obliku krošnje. Kultivar se primjenjuje kao soliter u manjim vrtovima, u japanskim kompozicijama ili u kombinaciji s rododendronima i trajnicama koje vole sjenu.

Japanski javor - osnovna vrsta japanskog javora, koja se rado sadi zbog jedinstveno oblikovanih i intenzivno obojenih listova. Njihova se čarolija očituje već u proljeće i traje sve do opadanja lišća. U našim je uvjetima rast javora sporiji, doseže visinu od 3-4 m uz sličnu širinu te tako oblikuje široko razgranate grmove ili niža stabla. Listovi su glavni ukras ovih stabala i grmova. Pojavljuju se u obilju i tipično su duboko urezani. Vrlo su privlačni tijekom cijele sezone. Boje su ipak najraznolikije ujesen, kada se listovi oboje mješavinom žutih, žarko narančastih, purpurnih i crvenih tonova. Dovoljno svijetao položaj osigurava najintenzivnije nijanse. Danas postoji mnogo različitih kultivara koji se razlikuju bojom, rastom ili oblikom listova, no koji god se odabere, zasigurno postaje omiljen i upečatljiv element vrta. 

Uzgoj: Najbolje uspijeva u polusjeni, gdje ima dovoljno svjetla za obojenost, a nije izložen cjelodnevnom jakom suncu koje može uzrokovati ožegotine na listovima. Jutarnje sunce i popodnevna sjena idealna su kombinacija. Zahtijeva vlažno, ali dobro propusno, humusno tlo, idealno blago kiselo do neutralno, u rasponu pH 5,5–6,8. Teška glinasta tla ili trajno mokra mjesta mu ne odgovaraju jer mogu dovesti do truljenja korijena. Malčiranje slojem borove kore, sječke ili lisnog komposta pomaže održati stabilnu vlažnost i ujedno potiče kiselost tla. Zalijevanje treba biti redovito, osobito tijekom vrućeg ljeta i kod mladih biljaka, ali bez prevlaživanja. Javor je osjetljiv na izmjenu suše i naknadnog prekomjernog zalijevanja, stoga je najbolje tlo održavati stalno blago vlažnim. Gnojidba se provodi umjereno u proljeće – najbolje kompostom ili blagim gnojivom za acidofilne biljke. Jaka mineralna gnojiva ili visoke doze dušika mogu oštetiti korijenje i narušiti prirodnu obojenost listova. Podnosi mrazeve do približno –20 °C, no mlade biljke trebaju zaštitu od zimskog vjetra i naglih temperaturnih oscilacija. Deblo i grane mogu stradati od zimskih ožegotina od sunca, stoga se preporučuje zimsko zasjenjivanje jutom ili sadnja na zaštićeno mjesto. Rez je minimalan - provodi se uglavnom u proljeće ili rano ljeto uklanjanjem oštećenih ili suhih grana. S obzirom na prirodno elegantan, povijen oblik, oblikovanje rezom obično nije potrebno.

Autor: Lucie Š. | Revizija: 13.2.2026