Japanski javor 'Bihou' Acer palmatum 'Bihou'

Detaljan opis proizvoda

Japanski javor 'Bihou' - kultivar 'Bihou' odabran je u Japanu, a u Europu su ga oko 2004. uveli rasadnici Maillot u Francuskoj. Oblikuje manje stablo ili višedebleni grm preglednog, blago uspravnog habitusa, a u našim uvjetima najčešće doseže visinu od 2 do 4 m i širinu od 1,5 do 3 m, ovisno o rezu i položaju. Najveći su ukras jednogodišnji do višegodišnji izboji koji se od jeseni do zime oboje od marelično narančaste do zlatnožute, dok nježne mladice imaju lososovo ružičaste tonove, pa vrt dobiva svjetlosni naglasak i u razdoblju bez lišća. Listovi su dlanasti, najčešće peterorežnjasti, u proljeće listaju s lososovo ružičastim do žutozelenim dahom, ljeti su srednje zeleni, a u jesen prelaze u žute do narančaste tonove. Cvjetovi su sitni i crvenkasti, pojavljuju se u travnju i svibnju, a za njima slijede krilati plodovi. U kompoziciji se dokazao uz vodene elemente, u japanskim i prirodno oblikovanim vrtovima, u šljunčanim nasadima s papratima te kao kontrast tamnozelenim tisama, lovorvišnjama, mahonijama i zimzelenim azalejama.

Japanski javor- osnovna vrsta dlanastog javora koja se rado sadi zbog jedinstveno oblikovanih i intenzivno obojenih listova. Njihova čar dolazi do izražaja već u proljeće i traje sve do opadanja lišća. U našim je uvjetima rast javora sporiji, doseže visinu od 3 do 4 m uz sličnu širinu te tako oblikuje široko razgranate grmove ili niža stabla. Listovi su glavni ukras ovih stabala i grmova. Pojavljuju se u velikom broju i tipično su oštro urezani. Vrlo su privlačni tijekom cijele sezone, no boje su najživlje osobito u jesen, kada poprimaju mješavinu nijansi žute, blistavo narančaste, purpurne i crvene. Dovoljno svijetao položaj osigurava najintenzivnije tonove. U svijetu danas postoji mnogo različitih kultivara koji se razlikuju bojom, rastom ili oblikom listova, no sigurno je da će koji god odabrali postati omiljen i upečatljiv element vrta. 

Uzgoj: Najbolje uspijeva na sunčanom do polusjenovitom položaju. Na punom suncu oblikuje kompaktnu krošnju, a u polusjeni podnosi nešto slabije osvjetljenje bez izraženog usporavanja rasta. Javor dobro raste u ilovastim do ilovasto-pjeskovitim tlima s dobrom drenažom i dovoljno organske tvari, no dobro podnosi i teža ili siromašnija tla ako nisu dugotrajno prevlažna. Optimalna je reakcija tla od blago kisele do lužnate, približno u rasponu pH 6–8, pa raste i u tlima s višim udjelom kalcija. Otpornost odraslih stabala na mraz iznosi otprilike do −29 °C, što omogućuje uzgoj i u većini viših predjela. Biljke u kontejneru sade se od ožujka do studenog u nesmrznuto tlo. Nakon sadnje preporučuje se redovito zalijevanje u prvim godinama i malčiranje prostora ispod krošnje, koje smanjuje isparavanje i ograničava rast korova. Brzina rasta je srednja, javor vrlo dobro podnosi oblikovanje rezom i održavajući rez, pa je prikladan i za slobodno rastuća stabla i za orezivane živice. Za živice se biljke obično sade na razmaku sadnje od približno 0,4–0,6 m u redu, ovisno o željenoj visini i brzini zatvaranja. Zahvaljujući čvrstom korijenovom sustavu podnosi vjetar, povremenu sušu i gradsko onečišćenje te je prikladan za sadnju uz prometnice, oko parkirališta i u industrijskim zonama. Moguću pojavu štetnika, primjerice lisnih uši ili gusjenica, te nekih gljivičnih bolesti u prirodnije oblikovanim nasadima često suzbijaju prirodni neprijatelji, osobito ptice i korisni kukci. Sve u svemu, riječ je o pouzdanom, dugovječnom stablu koje u vrtu pruža sjenu, sklonište za životinje i prirodan izgled blizak našem krajoliku.

Autor: Nikol | Revizija: 17.2. 2026