Japanski drijen 'Beni-Fuji' Cornus kousa 'Beni-Fuji'

Detaljan opis proizvoda

Japanski drijen 'Beni-Fuji' - potječe iz Japana, gdje je 70-ih godina 20. stoljeća selekcioniran iz sjetve japanskog drijena podrijetlom s padina planine Fuji. Kultivar oblikuje kompaktno, vazi nalik grmoliko do višedebleno stablašce, koje u uvjetima srednje Europe doseže visinu od približno 3–4 m i širinu od 1,6–2,5 m, s godišnjim prirastom od oko 10–25 cm. Grane su uspravne, kasnije djelomično raširene. Listovi su jajasto eliptični, dugi 3,5–8 cm, tamnozeleni i sjajni, sa svjetlije obojenom glavnom žilom, a u jesen prelaze u narančaste do crvenoljubičaste tonove. Krajem svibnja do lipnja iznad grana pojavljuju se sitni kuglasti cvatovi okruženi s četiri velika pricvjetna lista promjera približno 6–8 cm, koji su intenzivno ružičasti do ružičastocrveni sa svjetlijim središtem i šiljastim vrhovima. Nakon cvatnje biljka zameće kuglaste plodove veličine oko 2–4 cm, u početku zelene, kasnije ružičasto do narančastocrvene, sa zrnatom kožicom i mekim, slatkim mesom ploda. Plodovi su jestivi, prikladni za izravnu konzumaciju nakon dozrijevanja ili za domaće džemove i sirupe, no često ih se prepušta pticama. Kao soliter na travnjaku, uz zimzelene grmove ili iznad niskih trajnica 'Beni-Fuji' stvara upečatljiv proljetni i jesenski naglasak.

Uzgoj: Pri uzgoju japanskog drijena pokazao se najboljim zaštićen, topliji položaj na punom suncu ili u laganoj polusjeni, gdje se cvatovi lijepo oboje, a drvo dozrijeva. Najprikladnije je dublje, humusno, dobro propusno tlo s dovoljno organske tvari i blago kiselom reakcijom, obično u rasponu pH 5–6,5. Tlo treba ostati ravnomjerno vlažno, ali ne prevlažno, stoga pomaže drenaža i sloj malča, koji ograničava isušivanje korijena i zimsko promrzavanje gornjeg sloja tla. Biljke u kontejneru najčešće se sade od ožujka do svibnja i od rujna do listopada, a pri sadnji solitera ostavlja se razmak sadnje od najmanje 2,5–3 m od ostalih većih grmova. U prvim godinama nakon sadnje biljci odgovara redovito zalijevanje tijekom dulje suše i lagana proljetna gnojidba gnojivom za acidofilne drvenaste biljke. Rez obično nije nužan, najčešće je dovoljno u proljeće ukloniti promrzle ili prekrižene grane i zadržati prirodan oblik krošnje. Japanski drijen općenito je otporan na gljivične bolesti, osobito na antraknozu drijena, i pokazuje dobru otpornost na verticilijsko venuće, a ipak se preporučuje izbjegavati prevlaživanje i teška, zbijena tla. Otpornost kultivara na mraz odgovara temperaturama približno do −29 °C, odrasle biljke u uvjetima većine područja kontinentalne Hrvatske potpuno su otporne na mraz, no mlade sadnice u prvim zimama dobro podnose laganu zaštitu korijenske zone malčem ili granama četinjača.

Autor: Nikol | Revizija: 25.11.2025