Japanska glicinija 'Murasaki-Noda' Wisteria floribunda 'Murasaki Noda'

Detaljan opis proizvoda

Japanska glicinija 'Murasaki-Noda' - japanska glicinija podrijetlom s rubova svijetlih šuma i toplijih padina s humusnim, dobro propusnim tlom. Ističe se nježno ljubičastim do lavandastim cvjetovima i ugodnim mirisom. Cvjetovi se u grozdovima otvaraju postupno odozdo prema vrhu, pa se vrijeme cvatnje vizualno produljuje. Izboji se ovijaju u smjeru kazaljke na satu. Uz pouzdan oslonac doseže visinu oko 6–10 m i širinu oko 3–5 m, ovisno o vođenju i rezu. Neparno perasti listovi dugi 25–35 cm u proljeće su svježe zeleni, a u jesen požute. U svibnju i lipnju razvija viseće cvatove duge oko 25–35 cm, a cvjeta u pravilu istodobno s listanjem, pa se cvjetovi plastično ističu na zelenoj pozadini. Na zaštićenim i toplim mjestima u vrućem ljetu može se krajem ljeta pojaviti i slabiji drugi val cvatnje. Nektar rado posjećuju bumbari i pčele. Nakon cvatnje razvijaju se baršunasto dlakave mahune sa sjemenkama - svi dijelovi biljke otrovni su ako se pojedu. U vrtu se 'Murasaki Noda' ističe na pergolama, lukovima i sunčanim zidovima, a nježni ljubičasti tonovi lijepo se slažu s klematisima koji cvjetaju od ljeta i sa svijetlo obojenim ružama. Za razliku od kineske glicinije cvjeta s listovima i obično nešto kasnije, što u srednjoeuropskoj klimi smanjuje opasnost od oštećenja pupoljaka kasnim mrazevima.

Uzgoj: Glicinija za rast treba snažan oslonac, a treba računati s time da za nekoliko godina može narasti do 10 m. Sadi se na toplo i sunčano mjesto. Prve 2 do 3 godine glicinijama se posvećuje posebna njega, redovito se gnoje i zalijevaju, a sredinom ljeta važno je prihraniti ih gnojivom s kalijem kako bi tkivo do jeseni sazrelo. Zimi se u prvim godinama preporučuje biljku pokriti granama četinjača. U oštrim zimama može promrznuti, ali obično ponovno potjera. Prije sadnje posuda s biljkom uranja se u vodu dok se temeljito ne natopi. Iskopa se jama dimenzija 40x40x40 cm, na dno se stavi sloj dobro razgrađenog stajskog gnoja ili komposta debljine 10 cm i biljka se posadi. Sadi se 1–2 cm dublje nego što je prethodno rasla. Biljka se sadi najmanje 30 cm od zida ili druge biljke. Rez: Glicinije zahtijevaju redovitu rezidbu, bez nje bi mogle procvjetati tek nakon 15 godina. Pri sadnji se glavni izboj skraćuje na 50–70 cm, a bočni izboji na 3 pupa. Tijekom vegetacije, kada bočni jednogodišnji izboji dosegnu 25 cm, prikraćuju se iza 3. do 4. lista (izboji kraći od 15 cm ne skraćuju se). Glavna mladica se ne skraćuje. Kada mladice izrasle iz skraćenih bočnih jednogodišnjih izboja dosegnu duljinu 25 cm, prikraćuju se iza 5. do 6. lista, a kraće se ostavljaju. Ljetni rez ponavlja se još dva puta, kada prikraćeni izboji dosegnu 15 do 20 cm. Glavna mladica ostavlja se da raste. Druge godine u rano proljeće, kada više ne prijete mrazevi, izboji izrasli prethodne godine režu se iza 5. do 6. pupa, a kraće grančice se ne režu. Vršni izboj se uopće ne reže. Tijekom vegetacije, kada bočni jednogodišnji izboji dosegnu 25 cm, prikraćuju se iza 3. do 4. lista. To se ponavlja kad god mladice dosegnu 25 cm. Glavna mladica ostavlja se da raste. Treće godine nakon sadnje na bočnim granama trebali bi se nalaziti cvjetni pupovi na dvogodišnjem drvu prošlogodišnjih izboja. Ako su produžni izboji dugi i snažni, u rano proljeće skraćuju se iza 5. do 6. pupa, svi ostali ispod glavnog izboja skraćuju se iza 3. do 4. pupa, a kraći i slabiji izboji koji rastu koso i vodoravno ostavljaju se jer se na tim grančicama stvaraju cvjetni pupovi. Ljeti se ponovno prikraćuju mladice dulje od 25 cm. U sljedećim godinama glicinija obično više ne treba rez jer pojačano stvaranje cvjetnih grančica slabi rast. Kada vršni izboj prijeđe željenu visinu, vezuje se u vodoravan položaj. Kod starijih biljaka nepoželjan rast sprječava se samo održavajućom rezidbom.

Autor: Nikol | Revizija: 12.11.2025