Jabučasta ruža 'Karpatia' Rosa villosa 'Karpatia'

Detaljan opis proizvoda

Jabučasta ruža 'Karpatia' - slovačka voćna sorta uzgojena u Istraživačkom institutu za voćne i ukrasne drvenaste biljke u Bojnicama. Nastala je 1973. selekcijom iz populacije Rosa villosa, a odabrana je ponajprije zbog visoke rodnosti i veličine plodova. Grm raste bujno, uspravno i bogato se grana, a u zrelosti doseže otprilike 2–2,5 m visine i oko 1,5–2 m širine. Izboji nose bodlje, listovi su tamnozeleni, s naličja nježno dlakavi. Cvatnja nastupa krajem svibnja. Cvjetovi su jednostavni, svijetlo ružičasti, široki otprilike 4–5 cm i posjećuju ih pčele i drugi oprašivači. Nakon cvatnje razvijaju se krupni šipci, obično po dva do tri u skupini. Valjkasti su do kruškoliki, sjajni, jarkocrveni i na površini rijetko dlakavi. Dozrijevaju u drugoj polovici kolovoza, u višim predjelima početkom rujna. Meso čini velik udio ploda i prirodno sadrži vitamin C, karotenoide, organske kiseline i druge antioksidanse. Za ovu sortu uzgojni izvori navode udio vitamina C i do oko 1250 mg/100 g svježeg mesa ploda. Plodovi se koriste za čajeve, džemove, marmelade, sokove, sirupe, vina i likere. Pri preradi potrebno je ukloniti sjemenke i sitne dlačice unutar ploda, koje mogu nadraživati.

Uzgoj: Uzgoj ruže 'Karpatia' nije zahtjevan i dobro odgovara uvjetima kontinentalne Hrvatske. Najveći urod daje na punom suncu, ali podnosi i laganu polusjenu. Odgovara joj obično vrtno tlo, ponajprije humusno, srednje bogato hranivima, umjereno vlažno i dobro propusno, s pH otprilike 5,5–7,5. Vrsta podnosi i teža tla ako nisu dugotrajno prevlažna. Nakon sadnje potrebno je redovito zalijevanje, a dobro ukorijenjeni grmovi znatno bolje podnose kratkotrajnu sušu. U proljeće se može dodati kompost ili uravnoteženo gnojivo za voćne grmove, no višak dušika potiče bujan rast nauštrb rodnosti. Rez je usmjeren ponajprije na prorjeđivanje grma i redovito uklanjanje starih, slabih ili oštećenih izboja. Ako je cilj uzgoja berba šipaka, ocvali cvjetovi se ne uklanjaju. Biljke u kontejneru mogu se saditi od ožujka do studenoga, izvan razdoblja smrznutog tla i vrućina. Za slobodnu sadnju preporučuje se razmak sadnje otprilike 1,5–2 m, a za neoblikovanu živicu oko 1–1,5 m. Sorta je otporna na mraz, i u drvu i u cvijetu. Sama vrsta Rosa villosa u mirovanju podnosi otprilike -25 °C. Za kišnog vremena prezreli plodovi mogu pucati i potom podlijegati sivoj plijesni koju uzrokuje Botrytis cinerea, zato se berba provodi pravodobno, čim plodovi postignu zasićenu crvenu boju i čvrsto meso.

Autor: Jana | Revizija: 08.09. 2026