Himalajski cedar 'Eisregen' Cedrus deodara 'Eisregen'

Detaljan opis proizvoda

Himalajski cedar 'Eisregen' - potječe iz planinskih šuma zapadnih Himalaja i susjednih područja Afganistana i Pakistana, gdje raste na sunčanim padinama s propusnim tlom, uz izmjenu suše i snijega. Kultivar 'Eisregen' odabran je u Njemačkoj iz sjemena hladnije skupine s područja Paktije, a navodi se njegova srodnost sa selekcijom 'Karl Fuchs' (1979). U vrtovima oblikuje užu, uspravnu krošnju s blago povijenim vrhovima grana, pa stablo ne djeluje teško i u usporedbi s osnovnom vrstom ostaje kompaktnije. Iglice su tanke, modrozelene do sivoplave, skupljene u snopiće po 20–30 na kratkim izbojcima (brahiblastima), obično duge 2–4,5 cm, a plavičasti ton najizraženiji je u proljeće. Ne razvija trnove, pa se pri uobičajenoj vrtnoj uporabi ubraja u drvenaste biljke prikladne i za prostore u kojima borave djeca. Na starijim biljkama mogu se pojaviti uspravni češeri veličine otprilike 7–10 cm, koji dozrijevaju postupno i nakon dozrijevanja se raspadaju na stablu, slično kao kod jela. Smola nježno miriše, osobito u toplim danima. Primjenu nalazi kao soliter u manjim i većim vrtovima, u šljunčanim gredicama te u kompozicijama s tamnozelenim tisama, jelama ili šimširom, gdje plavi ton iglica naglašava strukturu sadnje i omekšava linije građevina.

Cedrus deodara, poznat i kao himalajski cedar, impozantno je crnogorično stablo podrijetlom s Himalaja. Riječ je o stablu plemenite i elegantne pojave. Himalajski cedar može narasti do visine od 40–50 metara, sa stožastom do piramidalnom krošnjom. Izgled mu je veličanstven, s ravnim granama koje tvore elegantan i ujednačen oblik krošnje. Mlada stabla imaju šiljastu, stožastu krošnju koja s godinama postaje šira i raširenija. Iglice su naizmjenično raspoređene i nježne, igličaste strukture. Svijetlozelene su do srebrnastoplave, što stablu daje nježan i privlačan izgled. Iglice su razmjerno duge i tvore gust zeleni pokrov. Himalajski cedar cijeni se zbog svoje lijepe estetike i često se koristi kao soliterno stablo u parkovima, vrtovima i ukrasnim vrtovima zbog svoje dekorativne vrijednosti. Može poslužiti i za oblikovanje većih vrtnih kompozicija. Ovaj cedar preferira sunčan položaj i dobro drenirano tlo. Općenito je prilično otporan i nezahtjevan za njegu, što ga čini privlačnim izborom za vrtlare i vlasnike zemljišta. Svestrane je primjene i može biti izvrstan dodatak različitim vrstama vrtnog uređenja.

Uzgoj: Zahtijeva sunčan položaj, na kojem se iglice najljepše obojaju i razvija se čvrsta krošnja. Podnosi i laganu polusjenu, ali ondje raste sporije. Najbolje uspijeva u dubljem, propusnom, srednje teškom tlu, idealno blago kiselom do neutralnom (pH 6,0–7,0). Ne podnosi teška, prevlažna i trajno vlažna tla, no nakon ukorjenjivanja vrlo dobro podnosi sušu i toplinu. Zalijevanje je važno uglavnom u prvim godinama nakon sadnje. Kada se dobro ukorijeni, himalajski cedar postaje vrlo otporan na sušu i ubraja se među četinjače koje sušu podnose najbolje. Gnojidba obično nije potrebna, dovoljno je kvalitetno tlo, a mladim stablima u proljeće se može dodati blago gnojivo za četinjače. Otpornost na mraz je srednja, obično oko –20 do –23 °C. U hladnijim područjima mlade biljke mogu promrzavati, pa se preporučuje zaštićen, topao položaj. Starija stabla su otpornija. Himalajski cedar općenito je otporan na bolesti, no osjetljiv može biti na dugotrajno prevlaživanje ili teška tla. Rez se uobičajeno ne provodi jer stablo ima prirodno lijep habitus. Uklanjaju se samo suhe ili oštećene grane. Oblikovanje rezom nije prikladno.

Autor: Nikol | Revizija: 5.1. 2026