Himalajski cedar 'Albospica' Cedrus deodara 'Albospica'

Detaljan opis proizvoda

Himalajski cedar 'Albospica' - zimzelena četinjača umjereno sporog rasta. Kultivar 'Albospica' uzgojeni je odabir poznat u europskim zbirkama još prije 1899., cijenjen zbog bjelkastih vršaka proljetnih prirasta. U mladosti oblikuje pravilno stožasto stablo blago povijenih vrhova grana, a kasnije se krošnja širi i dobiva nepravilnu siluetu. U uvjetima kontinentalne Hrvatske obično doseže oko 6–10 m visine i 3–6 m širine, a godišnji prirasti često iznose oko 20–35 cm. Iglice su mekane, duge 3–5 cm, skupljene u čuperke, svježe zelenog do modrozelenog tona. U proljeće se na vrhovima grančica pojavljuju bjelokosni vršci koji tijekom ljeta požute i postupno prelaze u zelenu boju. Češeri su uspravni, dugi 7–10 cm, a nakon dozrijevanja raspadaju se na stablu. U proljeće, obično u travnju i svibnju, pojavljuju se muški češerići i mladi ženski češeri koji tijekom druge godine dozrijevaju do smeđe boje. U kompoziciji se ističe kao soliter uz ulaz, na travnjaku ili uz šljunčane sadnje, gdje stvara kontrast s tamnim borovicama i travama. Kod starijih stabala bijela obojenost može biti manje upadljiva jer se stvara manje novih vršaka, no iglice ostaju obojene i zimi, a stablo zadržava strukturu tijekom cijele godine.

Cedrus deodara, poznat i kao himalajski cedar, impozantno je četinjasto stablo podrijetlom s Himalaje. Riječ je o stablu plemenite i elegantne pojave. Himalajski cedar može narasti do visine od 40–50 metara, sa stožastom do piramidalnom krošnjom. Izgled mu je veličanstven, s ravnim granama koje oblikuju elegantnu i ujednačenu krošnju. Mlada stabla imaju šiljastu i stožastu krošnju, koja se s godinama mijenja u širu i razgranatiju. Iglice su naizmjenično raspoređene i fine, igličaste strukture. Jarkozelene su do srebrnastoplave, što stablu daje nježan i privlačan izgled. Iglice su razmjerno duge i stvaraju gust zeleni zastor. Himalajski cedar cijenjen je zbog lijepe estetike i često se koristi kao soliter u parkovima, vrtovima i ukrasnim vrtovima zbog svoje dekorativne vrijednosti. Može se koristiti i za stvaranje većih vrtnih kompozicija. Ovaj cedar preferira sunčan položaj i dobro drenirano tlo. Općenito je prilično otporan i nezahtjevan za njegu, što ga čini privlačnim izborom za vrtlare i vlasnike zemljišta. Svestrano se koristi i može biti izvrstan dodatak različitim tipovima vrtnog uređenja.

Uzgoj: Zahtijeva sunčan položaj, gdje se iglice najljepše oboje i oblikuje se čvrsta krošnja. Podnosi i laganu polusjenu, ali ondje raste sporije. Najbolje uspijeva u dubljem, propusnom, srednje teškom tlu, idealno blago kiselom do neutralnom (pH 6,0–7,0). Ne podnosi teška, prevlažna i trajno vlažna tla, no nakon ukorjenjivanja vrlo dobro podnosi sušu i toplinu. Zalijevanje je važno uglavnom u prvim godinama nakon sadnje. Kada se dobro ukorijeni, himalajski cedar vrlo je otporan na sušu i ubraja se među četinjače najotpornije na sušu. Gnojidba obično nije potrebna, dovoljno je kvalitetno tlo, a mladim se stablima u proljeće može dodati blago gnojivo za četinjače. Otpornost himalajskog cedra na mraz je srednja, obično oko –20 do –23 °C. U hladnijim područjima mlade biljke mogu promrzavati, pa se preporučuje zaštićen, topao položaj. Starija stabla su otpornija. Himalajski cedar općenito je otporan na bolesti, no može biti osjetljiv na dugotrajno prevlaživanje ili teška tla. Rez se obično ne provodi jer stablo ima prirodno lijep habitus. Uklanjaju se samo suhe ili oštećene grane. Oblikovanje rezom nije prikladno.

Autor: Nikol | Revizija: 23.2. 2026