Grozdasta kamenika 'Mt. Maglic' - Saxifraga paniculata 'Mt. Maglic' Saxifraga paniculata 'Mt. Maglic'

Detaljan opis proizvoda

Grozdasta kamenika 'Mt. Maglic' - rozetna trajnica iz skupine vapnenačkih kamenika, koje u prirodi naseljavaju stjenovite police i pukotine s brzim otjecanjem vode. Vrsta Saxifraga paniculata ima široko, cirkumborealno rasprostranjenje u planinama Europe i na Kavkazu te u hladnijim područjima Sjeverne Amerike. Naziv kultivara upućuje na planinski lokalitet Maglić. Biljka razvija guste prizemne rozete od mesnatih, kožastih listova, nježno nazubljenih na rubovima i često sa svijetlim vapnenastim inkrustacijama. Zahvaljujući tome lišće ima srebrnozeleni ton, a jastučić djeluje uredno i izvan vremena cvatnje. Busen se polako širi kratkim vriježama i stvara nizak jastučić širok oko 25–35 cm. Kod rozetnih kamenika starije se rozete nakon nekoliko godina mogu iscrpiti, no nasad obnavljaju mlade rozete u blizini. Same rozete visoke su oko 3–5 cm, a u vrijeme cvatnje izrastaju uspravne stabljike visoke oko 10–15 cm. Cvjetovi se pojavljuju u svibnju i lipnju, sitni su, uglavnom bijeli, ponekad s neupadljivim točkicama, a rado ih posjećuju sitni oprašivači. 'Mt. Maglic' se primjenjuje u vapnenačkim kamenjarima, u pukotinama suhozida, šljunčanim gredicama i kamenim koritima, gdje se lijepo slaže s čuvarkućama, žednjacima i majčinom dušicom.

Uzgoj: Zahtijeva položaj na punom suncu do blagoj polusjeni i prije svega izvrsnu drenažu, jer je zimska vlaga češći uzrok gubitaka od mraza. Prikladno je siromašno, mineralno tlo sa šljunkom i kamenom, idealno neutralno do blago lužnato, pH 6,5–7,8. Kod težih tala u sadnu jamu dodaje se krupni pijesak i drobljenac, a površina se često prekriva šljunčanim malčem, koji sprječava onečišćenje rozete i smanjuje opasnost od truljenja korijenova vrata. Važno je i strujanje zraka, pa se biljka ne smješta u zavjetrine kutove s dugotrajnim snježnim pokrivačem. Sadnice se nakon sadnje obično brzo primaju, zalijevanje je potrebno uglavnom nakon sadnje i tijekom duge ljetne suše, a kasnije biljka podnosi suši režim. Gnojidba je umjerena, prikladnije su male doze u proljeće i nakon cvatnje, kako bi tkiva dobro dozrela. U proljeće se uklanjaju oštećeni listovi, a nakon cvatnje mogu se skratiti stapke, pa rozeta ostaje kompaktna i uz minimalno uznemiravanje dugovječna. Uzgoj u posudi je moguć ako se koristi drenažni sloj i mineralni supstrat s udjelom drobljenca, a zimi je važno posudu zaštititi od dugotrajne kiše. Sadnja je moguća od ožujka do listopada dok tlo nije smrznuto. Uz razmak sadnje 20–25 cm računa se otprilike 16–20 biljaka po m². Otpornost na mraz u vrtnim uvjetima obično iznosi oko -30 °C, najčešći je problem trulež pri prevlaživanju, osobito u kišnim zimama, a rijetko se javljaju lisne uši na cvjetnim stapkama ili oštećenja od puževa.

Autor: Nikol | Revizija: 8.1. 2026