Grmoliki sljez 'Baby Barnsley' - Lavatera 'Baby Barnsley' Lavatera × clementii 'Baby Barnsley'

Detaljan opis proizvoda

Grmoliki sljez 'Baby Barnsley' - nastao je križanjem vrsta Lavatera olbia i Lavatera thuringiaca, koje rastu na sunčanim obroncima, u šikarama i uz rubove putova. Kultivar 'Baby Barnsley' kompaktna je selekcija iz skupine izvedene od poznatijeg 'Barnsleyja' i namijenjen je manjim prostorima i uzgoju u posudama. Oblikuje gusto razgranat, grmolik busen sa zasićeno zelenim, plitko režnjevitim listovima. Od srpnja do listopada na vrhovima izboja pojavljuju se zdjelasti cvjetovi promjera oko 6–8 cm, svijetloružičasti do bijeloružičasti, s izraženijim tamnim okom i nježnim žilicama. Cvjetovi su medonosni i u toplom ljetu neprestano pristižu, pa biljka zadržava boju veći dio sezone. Miris nije izražen, a biljka se cijeni prije svega zbog dugog vremena cvatnje i nježnih pastelnih tonova. Cvjetovi kratko traju i u vazi, a najljepši su tek otvoreni. Na gredici se dobro kombinira s lavandama, kaduljama, koreopsisima, rudbekijama i ukrasnim travama, a u posudama se ističe i uz viseće pelargonije ili jednogodišnjice bijelih cvjetova.

Uzgoj:  Za uzgoj grmolikog sljeza važni su toplina i zavjetrina. Odgovara mu puno sunce i topao položaj zaštićen od vjetra. Tlo treba biti propusno, humusno do ilovasto-pjeskovito, umjereno vlažno, bez zimskog prevlaživanja, s pH vrijednošću od približno 6 do 7,5. Sadnice Lavatera × clementii 'Baby Barnsley' obično se sade od ožujka do listopada, a u hladnijim krajevima sigurnija je proljetna sadnja. Nakon ukorjenjivanja redovito zalijevanje potrebno je samo za suše, a u posudama se pazi da se supstrat između dva zalijevanja malo prosuši. Odgovara mu umjerena gnojidba, za posude se koristi sporotopivo gnojivo za cvjetnice, a višak dušika potiče duge, mekše izboje. Malčiranje šljunkom ili grubljim kompostom smanjuje isušivanje i održava tlo čistim. Nakon glavnog vala cvatnje izboji se skraćuju, čime se potiče stvaranje novih pupoljaka i održava kompaktan oblik. Za zimu se biljkama na gredici ostavlja niži kostur te se prekrivaju granama četinjača ili suhim lišćem, a posude se izoliraju i premještaju u zavjetrinu. U proljeće se provodi dublji rez na zdrave pupove kako bi se razvili snažni, cvatući izboji. Biljka nije izrazito otrovna ni trnovita. Otpornost na mraz u praksi je srednja, približno od –5 do –10 °C, pa se u kontinentalnoj Hrvatskoj preporučuju zimska zaštita i zavjetrina. Razmak sadnje iznosi oko 50–60 cm, što daje približno 3–4 biljke po m². Od bolesti se može pojaviti hrđa sljeza, a pomažu prozračan razmak sadnje i zalijevanje bez vlaženja lišća. Među štetnike ubrajaju se lisne uši, a za suše i grinje, no obično ne predstavljaju ozbiljan problem.

Autor: Kristýna | Revizija: 30.01. 2026