Grevija dvorežnjasta var. parviflora Grewia biloba var. parviflora

Detaljan opis proizvoda

Grevija dvorežnjasta var. parviflora - listopadan grm ili manje stablo iz porodice sljezova (Malvaceae), podrijetlom iz istočne Azije. U domovini raste na čistinama, kamenitim padinama i u šikarama, često na toplijim staništima s dobrom drenažom. U našim uvjetima oblikuje nepravilno razgranat grm s vitkim, nježno pustenastim izbojima i upadljivim dvorežnjastim listovima koji podsjećaju na umanjeni ginko. Obično doseže 1,5–3 m, a u povoljnoj mikroklimi može biti viša i šira. Listovi su naizmjenični, jajasti do plitko dvorežnjasti, s naličja prekriveni zvjezdastim dlačicama zbog kojih djeluju mekano i mat. U srpnju i kolovozu u pazušcima listova pojavljuju se sitni peterodijelni cvjetovi krem-žute do bjelkaste boje, sa žutim „okom“ prašnika, promjera otprilike 1–1,5 cm. Cvjetovi pružaju nektar i pelud te su privlačni oprašivačima. Nakon cvatnje mogu se razviti sitne koštunice s 2–4 režnja koje postupno prelaze iz zelenožute u narančastu do crvenu boju i produžuju ukrasnu vrijednost do jeseni. Grm se ističe kao soliter u manjim vrtovima, u slobodnim živicama i u prirodno oblikovanim nasadima, gdje se lijepo nadovezuje na suručice, žutike, hudike i ukrasne trave. U jesen se lišće može obojiti u žute do toplo okerne tonove i prije opadanja često dugo ostaje na grmu.

Uzgoj: Biljka najbolje uspijeva na punom suncu, a u hladnijim krajevima dragocjen je topao, zaklonjen položaj uz zid ili na padini. Odgovara joj propusno ilovasto-pjeskovito tlo koje zadržava umjerenu vlagu, ali se nakon kiše brzo ocijedi, uz preporučeni pH od približno 5,5–7,5. Biljke se sade od ožujka do listopada, a sigurnijim se smatra proljetni termin. Zalijevanje je važno u prvoj godini nakon sadnje i tijekom dulje suše, a u teškim tlima pomaže drenažni sloj i malčiranje korom ili lisnim kompostom. Proljetna gnojidba kompostom potiče rast, a održavajući rez provodi se krajem zime uklanjanjem oštećenih i zgusnutih grana. Otpornost razvijenih biljaka na mraz navodi se otprilike od −16 do −20 °C, mladi nasadi mogu promrzavati i ranije, pa se u prvim zimama preporučuje zimska zaštita korijena i zaštita od isušujućeg vjetra. U toplim položajima grm pouzdanije cvjeta i bolje dozrijevaju plodovi. Mogući problemi su lisne uši na mladim izbojima te trulež korijena pri dugotrajnom prevlaživanju. Za slobodnu živicu odabire se razmak sadnje od oko 1–1,2 m. U posudi se uzgaja u prostranom kontejneru s propusnim supstratom koji zimi brzo ne promrzava, a posuda se izolira. Za soliternu sadnju prikladan je razmak od najmanje 2–3 m od drugih grmova.

Autor: Nikol | Revizija: 12.2. 2026