Gorski javor 'Esk Sunset' Acer pseudoplatanus 'Esk Sunset'

Detaljan opis proizvoda

Gorski javor 'Esk Sunset' - šareni kultivar gorskog javora, selekcioniran na Novom Zelandu. U vrtovima se uzgaja kao višedebleni grm ili manje stablo finijeg grananja koje unosi boju već od listanja. Mladi se listovi otvaraju krem bijelozeleno s ružičastim preljevom, tijekom ljeta prelaze u zelenu boju s krem šarama, a ujesen se smiruju u žute tonove. Ukrasne su i mladice i kora tipična za „zmijske javore“: mlade grančice mogu biti ružičastocrvenkaste, a starija kora često je maslinastozelena do siva sa svjetlijim uzdužnim prugama koje najbolje dolaze do izražaja zimi. U travnju i svibnju pojavljuju se neupadljivi žutozeleni cvjetovi koje posjećuju oprašivači, a ujesen ih zamjenjuju krilati plodovi. U vrtnoj kompoziciji djeluje kao lagana, svijetla dominanta uz stazu, u predvrtu i u gradskim nasadima, gdje šareno lišće osvjetljava tamniju pozadinu grabova, bukava ili zimzelenih grmova. Dobro podnosi dim, prašinu i uobičajenu gradsku toplinu. Listovi su obično 3–5-režnjasti, široki 6–12 cm, s izraženijim šarama na vrhovima mladica, pa krošnja djeluje nježno mramorirano.

Uzgoj: Najbolje uspijeva na sunčanom do polusjenovitom položaju. Na punom suncu razvija kompaktnu krošnju, a u polusjeni podnosi nešto slabije osvjetljenje bez izrazitog usporavanja rasta. Javor dobro uspijeva u ilovastim do ilovasto-pjeskovitim tlima s dobrom drenažom i dovoljno organske tvari, no dobro podnosi i teža ili siromašnija tla ako nisu dugotrajno prevlažna. Optimalna je blago kisela do lužnata reakcija tla, približno pH 6–8, pa raste i u tlima s većim udjelom kalcija. Otpornost odraslih stabala na mraz iznosi otprilike do −29 °C, što omogućuje uzgoj i u većini viših područja. Sadnice u kontejneru sade se od ožujka do studenoga u nezamrznuto tlo. Nakon sadnje preporučuje se redovito zalijevanje u prvim godinama i malčiranje prostora ispod krošnje, čime se smanjuje isparavanje i ograničava rast korova. Brzina rasta je umjerena, a javor vrlo dobro podnosi oblikovanje rezom i održavajući rez, zato je prikladan i za slobodno rastuća stabla i za orezivane živice. Za živicu se biljke obično sade na razmak sadnje od približno 0,4–0,6 m u redu, ovisno o željenoj visini i brzini sklapanja. Zahvaljujući čvrstom korijenovom sustavu podnosi vjetar, povremenu sušu i gradsko onečišćenje te je prikladan za sadnju uz prometnice, oko parkirališta i u industrijskim zonama. Moguću pojavu štetnika, primjerice lisnih uši ili gusjenica, te nekih gljivičnih bolesti u prirodnije osmišljenim nasadima često suzbijaju prirodni neprijatelji, osobito ptice i korisni kukci. Sveukupno je riječ o pouzdanom, dugovječnom stablu koje u vrtu pruža sjenu, sklonište za životinje i prirodan izgled blizak našem krajoliku.

Autor: Nikol | Revizija: 10.2. 2026